Dijeta na prirodan način i zdrava prehrana

Dijeta na prirodan način i zdrava prehrana

Zdrava prehrana i dijeta na prirodan način

 Dijeta na prirodan način i zdrava prehrana,  prije svega trebamo znati da sklonost debljanju ili pak zadržavanju tjelesne težine ovisi o tome na koji način organizam koristi energetsku vrijednost prehrane, odnosno: ovisi o našem metabolizmu.

Razlike mogu biti izražene i kao mjerna jedinica – ono što neki dijetolozi nazivaju kalorična cijena težine – što odgovara energiji (točnije, broju kalorija) koju prehranom trebamo unijeti kako bismo se udebljali za kilogram: to je parametar različitih vrijednosti za svakog pojedinca, jako je visok za one koji su kao cvrčci, dok je ta vrijednost vrlo niska za one štedljive, kao što su to mravi.

Međutim, kalorična cijena vrijednosti nije uvijek konstantna kod iste osobe, pogotovo u posebnim situacijama – na primjer smanjuje se kada se smanji i unos hrane, a povećava se kada se hrana u organizam unosi u velikim količinama; jedući manje teži se polako biti poput mrava, dok prepuštanjem užicima dobre hrane naš organizam postaje kao cvrčak.

Kako ćemo dalje na primjerima bolje objasniti, zahvaljujući tom fenomenu, pri povratku normalnoj prehrani nakon vrlo rigoroznih dijeta za mršavljenje, često se teži debljanju i to puno brže i puno lakše nego prije primjene dijeta.

Zdrava prehrana ? Ili što drugo. 

Postoji mogućnost, za one čiji metabolizam štedi energiju kao u mrava, da vrlo često na kraju ostanu s nepoželjnim rezultatom, a rado bi ga se riješili.

Postoji način rješavanja takvog problema, odnosno zavaravanja sklonosti organizma prema štednji energije.

No, prije nego što krenemo pričati o tome, moramo razjasniti neke pojmove.


ENERGIJA KOJOM BI MOGLI PODIGNUTI DVA KAMIONA S PRIKOLICOM

(tema: zdrava prehrana i mršavljenje na prirodan način)

Kada bismo spojili sve mišiće našeg tijela i postavili ih jednog pored drugog te ih istovremeno upregnuli, mogli bismo podići težinu od oko 30 tona – što otprilike odgovara težini dva kamiona s prikolicom punima do vrha.

Može se to bolje razumjeti iz ovog primjera: koliko energije potrebuje organizam kako bi obavio sve svoje funkcije?

Energija je potrebna mišićima, ali i bubrezima kako bi pročistili krv, tkivima kako bi zadržala odgovarajuću temperaturu, mozgu kako bi mogao misliti.

Stanicama, kako bi mogle normalno živjeti.

Sva ta energija proizlazi iz prehrane, odakle se oslobađa na način kako bi je stanice mogle iskoristiti za njihovu funkciju, putem dugog kemijskog procesa koji započinje odmah nakon što smo hranu progutali.

A prehrambeni sastojci koji nas opskrbljuju energijom – kalorije, ukratko rečeno, spadaju u tri velike skupine: ugljikohidrate, masnoće i proteine.


Krenimo s analizom pojedinih skupina.

(tema: zdrava prehrana i mršavljenje na prirodan način)

Ugljikohidrati sačinjavaju skupinu vrlo brojnih kemijskih spojeva, od kojih četiri prednjače u prehrani: saharoza (šećer koji se nalazi u šećernoj trsci), laktoza (prisutna u mlijeku), fruktoza (koja  se nalazi u voću i povrću) i škrob, koji se nalazi u skoro cijeloj prehrani a posebno u žitaricama, krumpiru i mahunarkama.

Uistinu, ugljikohidrat je i celuloza, koju sadrži povrće, ali je nećemo uzimati u obzir jer je čovjek ne može probaviti, a odstranjuje ju u potpunosti.

(Kada tako ne bi bilo, mogli bismo se hraniti i papirom ili pamukom, koji su prvenstveno sastavljeni upravo od celuloze: probavom i tog sastojka imali bismo probleme zatvora stolice, jer od neprobavljene celuloze sastoji se većina otpadnih tvari koje pomažu pri probavi).

Ugljikohidrati uneseni u periodu dijeta imaju zajedničku sudbinu: jednom kada ih unesemo u organizam, budu pretvoreni u supstancu važnu za naš metabolizam – glukozu.

Šećer, čija je primarna funkcija energetska: to je u biti jedan od važnijih energenata za organizam, a od njegovog sagorijevanja stanice dobivaju velik dio energije koja im je potrebna kako bi mogle obavljati svoje zadatke.

Kada govorimo o šećeru savjetujem da pročitate članak istina o šećeru, kako bi saznali zašto određeni šećeri nisu dobri i što je potrebno poduzeti kako ne bi narušili vaše zdravlje!

Heterogenija po strukturi i po funkciji, skupina je masnoća ili lipida.

Toj skupini pripadaju kolesterol i fosfolipidi (koji su, između ostalog, prvenstveni sastojci membrane stanica) te važna kategorija sastojaka, trigliceridi, koji imaju važnu ulogu na energetskom planu.

Da, jer pored glukoze, drugi po važnosti energent za tijelo sastoji se baš od tih tvari, koje se najviše nalaze u masnim stanicama a imaju ulogu energetske rezerve.

Vrlo je studiozan izbor našeg organizma, koji masnoće koristi kao energetsku rezervu: za istu težinu, ovi sastojci sadrže količinu kalorija koja je skoro dvaput veća od one koju sadrže proteini ili ugljikohidrati.

MNOGO ENERGIJE U MALOJ MASI: a istina je da masno tkivo jedne osobe normalne težine može proizvesti energiju – i to je izračunato – ZA 40 DANA .


KAO SLOVA ABECEDE

(tema:zdrava prehrana i mršavljenje na prirodan način)

Preostali su nam još proteini, od kojih je prvenstveno sastavljena solidna masa u stanicama: ako oduzmemo vodu, koje ima najviše, ono što ostaje u 3/4, sastoji se od proteina.

U ljudskom organizmu broji ih se oko 100 tisuća, svaki s posebnom funkcijom.

A sve su to vrlo važne funkcije: od one strukturalne, do usmjeravanja bioloških funkcija, osposobljavanja kontrakcije mišića, do obrane organizma imunološkim sustavom.

Stotinu tisuća različitih proteina, rekli smo.

A ipak se svi sastoje od aminokiselina, koje različitim poretkom tvore različite bjelančevine: nalik riječima u jednom jeziku, kojih ima masu ali su sve sastavljene od tridesetak slova.

Baš kao i slova u riječima, aminokiseline su u proteinima međusobno povezane, a tvore dugačke trodimenzionalne lance, zbog kojih imamo posebne biološke sastojke.

Bjelančevine koje se nalaze u prehrani rastvaraju se tijekom probave u aminokiseline, od kojih su sastavljene: samo ih tako tijelo može apsorbirati.

Stanice koriste aminokiseline, koje stvaraju nove bjelančevine, one koje su organizmu potrebne kako bi obavio bezbroj funkcija koje te tvari omogućavaju. tema: zdrava prehrana i mršavljenje na prirodan način

Ali stanice ne trebaju proteine unedogled: dovoljna ih je određena količina.

Tako, kada su sve potrebe zadovoljene, višak aminokiselina koje se unesu putem prehrane organizam sagorijeva kako bi dobio energiju.

Malo je nalik stolaru iz prošlih vremena taj naš organizam: kao Pinokijev Gepetto, koji, nakon što je iskoristio drvo da napravi stolicu ili prozor, sakupi ostatke i baci ih na ognjište  – ako je hladno – ili ih pak spremi za zimu.

Kao što vrijedi za drvo stolara, tako vrijedi i za aminokiseline, jer nije rečeno da njihovo sagorijevanje kako bi se dobila energija mora uvijek biti jedina njihova svrha: tako jedan dio ovih sastojaka može biti pretvoren u glukozu, uključujući i stvaranje masnih naslaga – dakle, stvaranje energetske rezerve.

Mora se reći da to nije prvenstvena upotreba aminokiselina; evo zašto se smatra da unos proteina  manje deblja od ugljikohidrata i lipida.


JEDNADŽBA KOJA TO NIJE

(tema: zdrava prehrana i mršavljenje na prirodan način)

Vrlo jednostavna računica, barem na papiru.

Kako bismo smršavjeli, potrošene kalorije trebaju biti u većoj mjeri od onih koje prehranom unesemo.

Jedino u tom slučaju organizam će, kako bi si osigurao potrebnu energiju za funkcioniranje, posegnuti za rezervom triglicerida koji se nalaze u masnom tkivu, zbog čega će se i masa masnog tkiva smanjiti.

Kod dijeta za mršavljenje potrebno je smanjiti unos kalorija.

Unijeti ih manje nego što je našem organizmu potrebno.

Obrazloženje je vrlo jasno.

Na takvom se principu bazira većina zdravih prehrana za mršavljenje.

Ipokalorične dijete, koje bi prema gore navedenoj jednadžbi trebale davati maksimalne rezultate, u stvarnosti ne djeluju na taj način.

Motiv je sklonost organizma sakupljanju ili raspršivanju viška – odnosno igra ulogu ono što smo prije definirali kao cvrčkovo ponašanje ili ponašanje mrava.

Kao što smo vidjeli, ne razlikuje se samo od osobe do osobe, već se razlikuje i kod jedne te iste osobe, u odnosu na količinu hrane koja je unesena u organizam.

Zahvaljujući tom mehanizmu, neovisno o količini unesenih kalorija, nastaje uvijek jedna energetska ravnoteža; naš se organizam ponaša poput iskusnog računovođe, koji mora dovesti u red ekonomsku bilancu kako bi izjednačio ulaz i izlaz računa.

Eventualni manjak ili višak unosa energije bude nadoknađen kroz promjene u metabolizmu (kroz skup procesa koji se dešavaju u našem tijelu), ali i kroz način prehrane.

Tako, na primjer, kada je unos energije veći od potrebe tijela, organizam povećava svoj utrošak.

Jednako tako i na vrlo očit način, ukoliko se kroz duže vrijeme prakticira oskudna prehrana utoliko se smanji potreba za hranom: smanji se apetit.

A kada kalorije nisu dovoljne, dešava se suprotni efekt: zbog dijeta i prehrana koje imaju nisku energetsku vrijednost, organizam će postati kao mrav, čineći uzaludnim – barem djelomice – trud koji smo uložili kako bismo manje jeli.

Jasno je da će tada, organizmu koji je naviknut štedjeti kada nema hrane, kada se vrati na normalni režim prehrane biti normalno spremiti masnoću još više nego ranije.

Evo zašto su su razni oblici dijeta , bazirani samo na smanjenju unesenih kalorija, prije svega iscrpljujući, a na kraju i uzaludni jer se ubrzo vratite na stari režim prehrane.

Nisu efikasne, unatoč jednadžbi koju smo prije naveli a koja se čini tako jednostavnom.

Potrebno je tada, kako bi se sastavila zdrava prehrana koja bi dovela do željenog rezultata, istražiti jedan mehanizam koji funkcionira na različitom principu.

Mehanizam koji će uzimati u obzir unesenu energiju, ali prije svega, način na koji će ta energija biti utrošena.

Mehanizam koji će učiniti da naše tijelo funkcionira više kao cvrčak a manje kao mrav. Ali kako?


PITANJE ŽIVACA I HORMONA

(tema: zdrava prehrana i mršavljenje na prirodan način)

Različiti su faktori koji mogu utjecati na metabolizam i učiniti da se iskoriste kalorije u našem organizmu.

Jedan su nam primjer predočili profesori s Pennsylvania University: dojenčad koja mora biti povremeno nahranjena putem sonde direktno u želudac, naraste još i više ako u ustima drže cuclu.

A to zahvaljujući mehanizmu cuclanja koji, utječući na živčani sustav i na rad hormona, determinira povećanu apsorpciju hranjivih sastojaka tijekom probave, stoga i bolju iskorištenost hranjivih sastojaka mlijeka.

Isto se tako utvrdilo da kalorije imaju različitu “težinu” za ženu dok je trudna ili kada je u normalnom stanju.

Dokazuje to povećanje masnog tkiva u organizmu tijekom prva tri mjeseca trudnoće, kada trudnica, zbog čestih mučnina i povraćanja, jede i manje od onog što joj je potrebno.

Također i u ovom slučaju, kao i u slučaju dojenčeta, za promjenu sudbine kalorija odgovorni su živčani i hormonalni sustavi. Oni određuju hoće li organizam funkcionirati kao cvrčak, ili kao mrav.

Utječući na njih može se smršavjeti.

PAŽNJA: treba utjecati na sasvim prirodan način zdrava prehrana i program, bez bilo kakvog napora; ni na koji se način ne smiju forsirati osjetljivi mehanizmi tih sistema.

Ne dolaze u obzir nikakvi preparati i farmaceutski pripravci.

Treba iskoristiti ponešto iz živčanog sustava i ponešto iz hormonalnog sustava, ono što je već prisutno u našem tijelu.

U ovom nam slučaju može biti od pomoći jedan fenomen koji je 1975. otkrila ekipa američkih učenjaka, na osnovu vrlo jednostavnog eksperimenta.

Dvije grupe normalnih osoba bile su hranjene jednim jedinim obrokom istih kvalitativnih vrijednosti, od 2000 kalorija na dan, nekoliko dana.

Samo s jednom razlikom: pripadnici prve grupe jeli su svoj obrok u jutarnjim satima, a oni u drugoj grupi navečer.

Na kraju se težina svake osobe usporedila sa zabilježenom težinom prije eksperimenta i, dok pripadnici druge grupe nisu ukazivali na nikakve značajne promjene, onima se iz prve grupe težina malo umanjila.

To je značilo da raspored obroka direktno utječe na sudbinu unesene energije.

Naravno, postoji i objašnjenje za sve to: organizam ne funkcionira uvijek na isti način tijekom dana pa se tako i način na koji se energija unosi hranom, rasporedi, neprestano mijenja.

U pojedinim smo trenucima više cvrčci, a ponekad više mravi: i to se dešava svaki dan u isto vrijeme s obzirom da se te promjene na identičan način ponavljaju u ciklusu koji traje 24 sata.

Evo što onda možemo iskoristi kako bi nas hrana manje debljala i kako bi ona bila zdrava prehrana za naš organizam : periodične oscilacije koje karakteriziraju funkcioniranje organizma.

Iz tog razloga za gubitak kilograma ne savijetujemo vam dijetu već detoksikaciju! Najbolji izbor zdravu regulaciju težine je C9 detoksikacija jer ćete na taj način osloboditi crijevne resice i sa time postići maksimalnu apsorpciju hranjivih sastojaka, iz namjernica koje konzumirate.

Kao nastavak zdrave prehrane razmotrite jednu od najstarijih dijeta prema krvnim grupama, kako bi unosili točno one namjernice koje vam najviše odgovaraju.

Nalazite se na web stranici s temom: Zdrava prehrana, kako smršaviti na prirodan način

NARUČITE FOREVER LIVING PRODUCTS ONLINE!

OSTVARITE DODATAN POPUST ZA SVE POSJETITELJE BELOSA.INFO PORTALA

Napišite odgovor

Nećemo objaviti vašu email adresu.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.