Joga | Vježbajte jogu i riješite se zdravstvenih problema

Joga | Vježbajte jogu i riješite se zdravstvenih problema

 Joga

Joga : postoje različite vrste, a na Zapadu će njihov broj s pojavom novih gurua nesumnjivo još više porasti. Joga je zapravo cijeli spektar disciplina s naglaskom na vježbama s jedne strane, i meditaciji s druge strane (premda se te dvije discipline često isprepleću).

Ovdje ćemo se uglavnom baviti hata – jogom (hatha-joga), koja je najčešća vrsta na Zapadu.

Povijest – joga

Sudeći po arheološkim nalazima, pogotovo po skulpturama i reljefima, joga se primjenjivala u Indiji već prije 6 000 godina, ako ne i ranije.

U onom obliku u kojem se pojavila na Zapadu, joga se temelji na teoriji sjedinjenja vlastitog »ja« s višom sviješću. »Joga« je sanskrtska riječ koja znači napreza­nje, ujarmljivanje, sjedinjenje, a nalazimo je i u slavenskoj riječi »igo« (jaram).

Prema filozofiji joge, tijelo, um i duh ne mogu biti odvojeni, i moramo također shvatiti da smo povezani sa svim živim bićima, štoviše i s neživom materijom.

Kad je zapadni svijet počeo proučavati sanskrt, hinduizam i budizam, neko je vrijeme zanimanje bilo uglavnom usredo­točeno na povijesne i etimološke aspekte.

Malobrojni istraži­vači koji su došli u iskušenje da ispitaju jogu naišli su na probleme. Jedan se od njih odnosio na pisane izvore u kojima su preporuke za odricanje obuhvaćale i određene moralne zapovijedi, premda su mnoge od njih bile zapravo zabrane.

Joga je svrsishodna za naše doba jer je to učenje, nimalo mistično ili izvanzemaljsko, koje ima čvrste temelje u fiziološkoj stvarnosti i može se razumjeti u suvremenom smislu.

Znamo da naš doživljaj svijeta potpuno ovisi o stanju našeg živčanog sustava. Na njega pak utječe čitav niz faktora – naslijeđe, prehrana, okolina itd. Ako je živčani sustav svjež i odmoren, tijelo će biti zdravo, a um poletan i sveobuhvatan.

Joga, terapija vježbama i pokretima

Svi gurui (učitelji) tvrde da je osnovni cilj tjelesnih i duhovnih vježbi stvoriti zdrav duh u zdravom tijelu.

Na ljudima je hoće li odabrati više ciljeva poput onih za kojima teže jogi u posljednjem misaonom stadiju.

Za ostale je dovoljno ako nauče uskladiti um i tijelo da bi potpuno uživali u životu bez obzira na okolnosti u kojima žive i rade, bili bogati ili siromašni. Prema učenju joge, zdravlje izvire iz tog sklada.

Više od jednog stoljeća pošto je joga predstavljena britan­skoj javnosti, njene se terapijske mogućnosti nisu shvaćale ozbiljno, dijelom zbog neprihvaćanja zamisli da bi meditacija mogla stvarno utjecati na fiziologiju, dijelom zbog naizgled nevjerojatnih priča o fakirima koji snagom »čudesne« volje mogu ležati na čavlima a da se ne ozlijede ili biti danima »živi zakopani«.

Prvi ugledni liječnik koji je tvrdio da te zamisli zaslužuju pažnju bio je Henry Sigerist, profesor povijesti medicine na sveučilištu Johns Hopkins.

Joga -vježbe usredotočene su na tri glavna aspekta: držanje tijela, disanje i meditaciju.

Prvi sat ovisi o odabranoj vrsti joge i o uspostavljanju odnosa s učiteljem joge. Doduše, u početnim se stadijima naglasak obično stavlja na postizanje vlasti nad umom i tijelom vježbama koje se mogu obavljati kod kuće pošto ih učitelj pokaže.

Joga – disanje

Kleknite i spojite palčeve i kažiprste, kako je prikazano na lijevoj slici. Izdahnite sav zrak iz pluća, a zatim polako udišite brojeći do sedam i izdišite brojeći do sedam. Ponavljajte tu vježbu tri minute ujutro i navečer.

Okretanje vrata

Ostanite klečeći u istom položaju i labavo spustite glavu na prsa, a zatim je rotirajte polako i bez prekida tri puta u smjeru kazaljke na satu, pa tri puta u obratnom smjeru. Pokrećite samo vrat, ne ramena. Ova vježba opušta napetost u području vrata.

Okretanje ramena

Kleknite i spustite ruke uz bokove. Polako okrećite ruke u ramenima tri puta u smjeru kazaljke na satu i tri puta u obratnom smjeru. Zatim ponovite tu vježbu i okrećite istovremeno obje ruke.

Stav djeteta – joga

Kleknite i spustite glavu ispred koljena da biste došli u stav za relaksaciju. Da biste izišli iz tog položaja, vrlo polagano dižite glavu i ispravljajte kralježnicu.

Leptir

Sjednite, savijte koljena i spojite tabane. Obuhvatite stopala rukama i privlačite ih trupu. Udišući otvarajte kukove što više možete, zatim izdahnite i dižite noge prema rukama. Ponovite to 3-4 puta. Zatim se njišite na stražnjici lijevo i desno.

 

yoga
yoga

Važnost relaksacije u vježbanju – joga

Pošto ste završili jednu skupinu vježbi stavova, vrlo je važno da se opuštate najmanje pet minuta. I za to postoji nekoliko metoda, a najpoznatija je položaj »leš«.

Istraživanja – joga

Škola za jogu i meditaciju u Kopenhagenu povremeno izdaje brošuru pod naslovom »Znanstveno medicinsko i psihološko istraživanje joge i meditacije« (Medical and Psychological Scientific Research on Yoga and Meditation); u jednom od nedavno objavljenih brojeva govori se i o opsegu i rasponu dosadašnjeg istraživačkog rada.

Bibliografija u toj publikaciji obuhvaća 500 izvora, od kojih mnogi potječu iz afirmiranih medicinskih i psiholoških časopisa iz cijelog svijeta.

Mnogi od tih članaka govore o istraživanju fizioloških i neuroloških učinaka meditacije, a zanimljivo je da uglavnom dolaze do istog zaključka.

Bez obzira na vrstu, meditacija je po svemu sudeći djelotvorna u ublažavanju napetosti, što je utvrđeno mjerenjima električnog otpora kože, krvnog tlaka i drugih znakova. Novija su istraživanja općenito potvrdila te nalaze.

Tako je dr Michael A. West sa sveučilišta Kent podijelio dobrovoljce na dvije skupine; jedna je grupa redovito prakticirala meditaciju šest mjeseci i povremeno se podvrgavala ispitivanju otpora na koži, dok je druga skupina samo dolazila na ispitivanja otpora.

Eksperimentalna je grupa pokazala značajno smanje­nje spontane električne vodljivosti kože u razdoblju od šest mjeseci, objavio je West u »Britanskom časopisu za socijalnu i kliničku psihologiju« (British Journal of Social and Clinical Psychology).

»Kontrolna grupa i mala skupina ispitanika koji su odustali od meditacije u početnom stadiju eksperimentira­nja nisu pokazale značajnih promjena.

« Međutim, glavnu vrijednost joge valja tražiti u sprečavanju bolesti, premda je to područje slabo istraženo (a nije ga lako ni ispitati).

»Htjeli bismo pratiti rezultate kod naših pacijena­ta, ali kad jednom odu, obično nas zaboravljaju pa se uopće ne javljaju, ponekad ni nakon pet godina«, primjećuje dr Gharote.

Pogodni slučajevi za joga vježbanje

Prema doktoru Gharoteu, iskustva iz Instituta Kaivalyadhama pokazuju da »je joga posebno pogodna u liječenju kroničnih bolesti«, tj. bolesti probavnog trakta kao što su dispepsija, ulceracija i zatvor stolice te bolesti živčanog sustava poput multiple skleroze.

Joga je osobito djelotvorna kod poreme­ćaja uzrokovanih stresom jer djeluje na interakciju tijela i uma.

U uvodnoj brošuri o jogi koju je izdao Fond za istraživanje iscjeliteljstva, Jenni Adams navodi popis bolesnih stanja koja najčešće povoljno reagiraju na jogu: artritis, astma, bolovi u leđima, smetnje u disanju, bronhitis, zatvor stolice, dismeno­reja, dispepsija, povišen krvni tlak, poremećaji živčanog sustava, gojaznost i upala sinusa.

Neke su vježbe djelotvornije za osobe koje boluju od specifične bolesti, premda većina joga-učitelja smatra da bi početnici trebali proći cijeli tečaj, a zatim metodom pokusa i greške ustanoviti koji su stavovi najdjelotvorniji u sprečava­nju glavobolje ili bilo kojih drugih simptoma.

SaveSave

Categories: Alternativna medicina

Write a Comment

Your e-mail address will not be published.
Required fields are marked*