Milica , otrovna biljka na rubu istrebljenja!

Milica , otrovna biljka na rubu istrebljenja!

Milica

Milica – Otrovna biljka!

Gratiola officinalis L.

Porodica: zjevalice, Scrophulariaceae.

Drugo ime: božja milost.

Ljekoviti dijelovi biljke: cvatuća biljka (bez korijenja).

Ljekarnički naziv: milica Gratiolae herba.

OPIS: Milica je zeljasta trajnica. Iz tankog podanka, koji se proteže tek malo ispod po­vršine zemlje, svake godine izbijaju do 40 cm visoki izdanci. Stabljika je četverobridasta, s nasuprotnim listovima bez peteljke, suličastog oblika i sa sitno nazubljenim rubom. U pazušcu listova razvijaju se pojedinačni cvjetovi na podužim stapkama, cjevasti, u gornjem dijelu dvousnati, crvenkasti ili blijedoljubičasti, s unu­tarnje strane s blijedožutim prugama. Plod je mali tobolac s dva pretinca.

VRIJEME CVAT­NJE: Od lipnja do rujna.

NALAZIŠTA: Milica je česta biljka po cijeloj srednjoj i istočnoj Evropi. Najviše je nalazimo na vlažnim, moč­varnim livadama i travnjacima, po jarcima i riječnim obalama.

VRIJEME I NAČIN SABIRA­NJA: Biljku beremo u vrijeme cvatnje. Koriste se svi nadzemni dijelovi, koje vežemo u kitice i sušimo obješene na zraku, u sjeni. Zbog melio­racijskih zahvata u nekim je predjelima ova biljka vrlo prorijeđena, a u nekim zemljama su je i zakonom zaštitili. U nas je još dosta zastupljena, ali je, ipak, moramo čuvati od istrebljenja.

LJEKOVITE TVARI: Nadzemni dijelovi milice sa­drže eterično ulje, gorke tvari, tanine, saponine i vrlo ljekovite glikozide. Jedan od glikozida (graciotoksin) povoljno djeluje na srce kao i crveni naprstak. Dugo se mislilo da su upravo ovi miličini glikozidi otrovni, ali je ustanov­ljeno da otrovnost uzrokuje jedan drugi gliko­zid, elatericid.

LJEKOVITA SVOJSTVA I PRIMJENA: Već samo ime biljke govori da su je svojedobno neobično cijenili i pripisivali joj blagotvorna svojstva. Često je imala primjenu u liječenju crijevnog zatvora, vodene bolesti, bolesti jetre i žuči, čireva te otvorenih rana na goljeničnoj kosti. Ipak, za sve ove bolesti postoje i djelotvornije ljekovite biljke, kao npr. za liječenje srčanih bolesti razne vrste naprstaka, pa je razumljivo da danas i službena i narodna medicina milicu i ne koriste. To ne znači da ova biljka nije u nekim slučajevima i za preporuku. R. F. Weiss, poznati njemački stručnjak za liječenje ljeko­vitim biljem, upotrebljava milicu kao sredstvo za bolje prokrvljavanje ženskih spolnih organa. Ako je ova metoda zaista uspješna, zacijelo je manje opasna od liječenja hormonima. Ipak, ovakvo liječenje ne smijemo poduzeti bez liječ­ničkog nadzora. Ponovno naglašavamo da ni­kada ne smijemo sami, tj. bez liječničkog nad­zora, upotrebljavati biljke koje su označene kao otrovne.

NUSPOJAVE: Milica je otrovna biljka, pa je ne smijemo sami primjenjivati. Uzimanje biljke ili pripravaka od nje izaziva jaka trovanja koja se manifestiraju kroz­ jako slinjenje, osjećaj slabosti i povraćanje, grčeve u crijevima i proljev. Otrov oštećuje bubrege, a u težim se slučajevima javljaju i srčane smetnje, kolaps, pa i smrt, zbog guše­nja.

PRVA POMOĆ: Moramo odmah zvati liječnika ili otrovanoga hitno prevesti u bolnicu. U među­vremenu, moramo bolesnika prisiliti na povra­ćanje, a potom mu dati veće količine aktivnog ugljena.

Categories: Otrovno bilje
Tags: srce

Write a Comment

Your e-mail address will not be published.
Required fields are marked*