Divlja mrkva! Sve što trebate znati o mrkvi i njezinoj ljekovitosti!

Divlja mrkva! Sve što trebate znati o mrkvi i njezinoj ljekovitosti!

Mrkva

Mrkva , Daucus carota L. – divlja mrkva

Daucus sativus, (Hoffm.) Roehl. – pitoma mr­kva

Porodica: štitarke, Apiaceae, (Umbelliferae).

Ljekoviti dijelovi biljke: korijen, u narodnoj medicini (rijetko) također i nadzemni dijelovi i plodovi.

Ljekarnički naziv: korijen divlje mrkve – Dauci carotae radix, divlja mrkvaDauci carotae herba, plod divlje mrkve – Dauci carotae fruc­tus.

OPIS:

Divlja mrkva je dvogodišnja biljka, te se prve godine nad zemljom razvijaju samo listo­vi a u zemlji snažno odebljali bijeli korijen, koji kasnije, naročito tijekom druge godine, jako otvrdne.

Stabljika se razvija u drugoj godini, uspravna je, visoka često i 1 m, sa stršećim dlakama, okrugla, izbrazdana i šuplja, a u čvorovima s izmjeničnim listovima.

Oni su 2 do 3 puta perasto izrezani, pri dnu s rukav­cem.

Štitasti cvat ima pri dnu narezane listove ovoja i sadrže brojne, sitne, bijele cvjetove, a u središtu jedan (sterilan) crnoljubičasti cvijet, koji primamljuje kukce.

Nakon cvatnje, osi cvata povinu se prema gore te se oblikuje gnijezdu slična tvorevina koja štiti plodove u razvoju.

Kako su štitarke međusobno dosta slične, kao važan znak raspoznavanja divlje mrkve upravo je taj tamni cvijet u središtu cvata, a plodovi se odlikuju s više nizova izrazitih bodlji.

VRIJEME CVATNJE:

Od lip­nja do listopada.

NALAZIŠTA:

Divlja mrkva česta je biljka, koja voli gnojna tla.

Nalazimo je prvenstveno na plodnim livadama, po napu­štenim poljima, uz poljske putove, a raste i kao okopavinski korov.

VRIJEME I NAČIN SABI­RANJA:

Biljku treba dobro poznavati da ne bi slučajno došlo do zamjene s nekom od otrovnih štitarki.

U uzgoju je česta pitoma mrkva i od nje dobivene brojne sorte.

Sve su vrlo zdrave i, također, ljekovite.

Međutim, ako želimo upotrebljavati upravo divlju mrkvu, njezino ćemo korijenje iskapati u proljeće (ožujak) ili u kasnu jesen (u proljeće prije izbijanja stablji­ke, a ujesen nakon završetka vegetacije prve godine).

Iz korijena se najčešće priređuje sok, a samo se izuzetno korijen i suši, na zraku, a prethodno se uzdužno razreže.

Nadzemni dio biljke beremo u vrijeme cvatnje, odrežemo je pedalj iznad zemlje, vežemo u snopiće i sušimo na zračnu mjestu.

Štice s plodovima beremo malo prije nego su posve zreli, dok se još čvrsto drže cvjetnih stapki, a sušimo ih u sjeni i na zračnu mjestu.

Nakon sušenja skidamo plodove.

LJEKOVITE TVARI:

Provitamin A, vitamini B i E, flavonoidi, eterično ulje i još neke druge tvari.

LJEKOVITA SVOJSTVA I PRIMJENA:

Službena medi­cina upotrebljava mrkvu (prvenstveno pitomu) kod probavnih smetnji dojenčadi i kod pomanj­kanja vitamina A, često protiv glista, a pone­kad i kao diuretik (za izlučivanje vode).

Koristi se sok od mrkve. Najbolji je svježe priređen.

Umjesto soka, jednako se uspješno koristi i svježe rezana mrkva.

Također je vrlo zdrava i kuhana mrkva.

O količini koju treba uzimati mišljenja se vrlo razmimoilaze. R. F. Weiss preporučuje da se djeci koja imaju gliste, tije­kom l do 2 dana ne daje druge hrane osim, količinski po želji, ribana ili sjeckana mrkva.

Soka od mrkve daje se oko 1/2 l dnevno.

Djeci s probavnim smetnjama dajemo u više navrata tijekom dana po jednu žlicu soka.

MRKVA U NARODNOJ MEDICINI:

Narodna je medicina u tančine preuzela napise P. A. Matthiolusa iz 1563.

U narodnoj medicini divlja mrkva slovi kao ljekovitija od pitome.

Matthiolus piše da je kuhana mrkva ukusna, da koristi želucu, pomaže izlučivanju mokraće, potiče tek i pro­bavu.

Prah od suhog ploda pomiješan s vinom koristi probavi, uklanja kamence i bijelo pra­nje.

Protiv kamenaca savjetuje se kuhana mr­kva, i to sve zajedno; korijen, listovi i plodovi.

Poslije kuhanja voda se izlije u kadu i u nju posjedne bolesnik.

Treba spomenuti da se kašom od pitome mrkve liječe čirevi i otvorene rane na goljenici.

Pritom se koristi svježe mljevena mrkva izmiješana s medom.

Uz sve to, mrkva slovi kao dobro sredstvo za jačanje imuniteta i umirenje.

PRIPREMA ČAJA OD MRKVE (KORIJENA, STABLJIKE S LISTOVIMA I PLODOVA):

2 čajne žličice suhih, nekih od navedenih dijelova mrkve ili izmiješanih, prelijemo

1/4 l kipuće vode i ostavimo 5 minuta.

Čaj pijemo tijekom dana u gutljajima, 1/4 do 1/2 l dnevno.

NUSPOJAVE:

Mrkva je zdrava i nema štetnih posljedica čak i ako je jedemo na kilograme dnevno.

Upravo u takvim slučajevima može doći do suviška provitamina A, pa s tim u vezi i nekih smetnji.

Categories: Ljekovito bilje

Write a Comment

Your e-mail address will not be published.
Required fields are marked*

Sign up to our newsletter!