ZDRAV RAZUM NAS LAŽE SVAKI DAN

„Zdrav razum kolekcija je predrasuda koje smo stekli do 18. godine.“ Albert Einstein
Zdrav razum također je rezultat nekih prilično blesavih zabluda, koje su se kroz generacije ukorijenile u ljudski mozak iz različitih razloga. Ove neispravne misli – od kojih ste neke već imali danas – jedan su od glavnih uzroka svega što nije u redu s našom okolinom.
Često imamo osjećaj da živimo u svijetu gdje je zdrav razum luksuz a ne norma, i želimo da svi budu razumni – poput nas. Međutim, zaboravljamo da ljudi ne mogu biti poput nas i  biti razumni, jer ponekad, ni mi nismo.

  • Povjesničarova Zabluda (Historian’s Fallacy)

Trebao si znati da to neće upaliti. HAHAHA
Postoji izreka: Lako je biti general poslije bitke.
Izreka se odnosi upravo na ovu zabludu, i prilično ju je lagano prepoznati.
Sjećate li se kada ste odlučili skočiti s balkona u dječji bazen na napuhavanje? I kako su svi vaši prijatelji mislili da je to odlična ideja i da će biti strašno cool?
I kako se budite iz kome tri tjedna kasnije u bolnici, i svi vam govore kako ste trebali znati što će se dogoditi. Čestitam, upravo ste iskusili Povjesničarovu Zabludu.
Činjenica je da nam nešto u mozgu jednostavno ne dopušta da se stavimo u tuđe cipele. Mi smo ljudi koji gledaju televiziju i viču savjete najboljim sportašima svijeta, jer smo uvjereni da bismo na njihovom mjestu u istoj situaciji donijeli ispravnu odluku.
Titanik ne bi potonuo, ne bi bilo krize i svi bi nosili kiltove.
Zdrav razum nam laže svaki dan, pogledajte kako!
U trenutku kada vidimo tuđu grešku, pomislimo da je ta osoba nevjerojatno glupa i nesposobna. Da ne može razmisliti korak unaprijed. Ali pravi je problem u tome što nas naša reakcija da protresemo glavom, nasmijemo se i nazovemo nekoga budalom, sprječava od učenja iz njihovih grešaka.
Samo otvorite knjigu iz povijesti ili pogledajte vijesti. Postoji izreka: Oni koji ne pamte povijest, osuđeni su na njeno ponavljanje. Problem nije u tome što je ne pamtimo, nego u tome što se sada, gledajući unatrag, sve greške čine blesave i lagane za izbjeći.
Ne shvaćamo da bismo, u istoj situaciji i sa istim znanjem, vrlo vjerojatno postupili na jednak način.

  • Nirvana Zabluda (Nirvana Fallacy)

Dao si par lipa prosjaku. Da, to će riješiti glad u svijetu.
U Nirvana Zabludi nalazimo se kada realnu i dostižnu opciju uspoređujemo s  njenom idealiziranom i nerealističnom alternativom. To samo po sebi nije problem, ali takav način razmišljanja uništava našu volju za djelovanjem.
Naime, uspoređujući ono što možemo napraviti (nesavršeno ali dostižno) s idealnim ali nedostižnim, naše nam stvarne opcije izgledaju beskorisne.
Nedjelovanje se može dogoditi iz mnogo razloga, ali jedan od najčešćih je strah da krajnji rezultat neće biti poput savršene slike u našim glavama. Zato znate ljude koji žive u podrumu svojih roditelja čekajući savršen posao, savršenu curu, savršene prijatelje, prije nego što se posvete bilo čemu.
Čak i ako niste puni takvih sumnji, ne brinite, svijet je pun ljudi koji će vas njima rado snabdijevati. Svaki, pa i najmanji, korak prema poboljšanju bit će ismijan kroz iskrivljen oblik licemjerja, jer bilo što manje od savršenstva nije vrijedno truda, pa jednako tako možete raditi ništa – poput njih.
„Piješ dijetni sok uz ćevape? Kao da će malo manje šećera činiti bilo kakvu razliku…“
Političari često ovo koriste za napad na ideje koje im se ne sviđaju. „U redu, tvoj plan je pomoći milijunima siromašnih obitelji. Ali našao sam primjere gdje su neki to iskorištavali. Najbolje da zaboraviš cijelu tu ideju.“

  • Pozivanje na vjerojatnost (Appeal to Probability)

Znam da su šanse jedan naprema milijun, ali – i ja sam.
Naši su mozgovi glupi kada je u pitanju računanje vjerojatnosti. Zbog toga svi mi imamo nejasnu ideju u glavi da, ako se nešto može dogoditi, onda vjerojatno i hoće. I to mislimo, iako ne znamo što „vjerojatno“ znači.
Problem je u tome što sve statistike, šanse i vjerojatnosti padaju u vodu ako smo mi emocionalno vezani za rezultat. „Da, kupio sam loto-listić. Netko mora dobiti, pa zašto to ne bih bio ja?“ ili „ Znam da je ova litica ograđena dvostrukom ogradom,  da ima armirana pojačanja i da sam vezan užetom, ali što ako sve to popusti baš poda mnom?“
Na televiziji kažu da će asteroid možda udariti u Zemlju unutar sljedećih 10 milijuna godina, i ljudi odjednom gledaju u nebo, sigurni da će se to dogoditi danas.
Ovo je jedan od najgenijalnijih načina na koji ljudi uvjere druge da im daju novac. Kompletna industrija igara na sreću funkcionira na tom principu. Svaki puta kad kupimo listić za loto, kladimo se u kladionici ili uđemo u financijski dogovor s nigerijskim princom, podliježemo pozivanju na vjerojatnost.
Zdrav razum nam laže svaki dan, pogledajte kako!
Televizija također ne pomaže; svi su filmovi o nekome tko je pobijedio unatoč činjenici da je šansa za tako nešto bila jedan naprama milijun. Nitko ne želi gledati film o slaboj nogometnoj momčadi koja se osramotila u velikoj utakmici. Nakon par stotina priča o Davidu i Golijatu, stvorilo se prešutno očekivanje da slabiji uvijek pobjeđuje.

  • Regresivna Zabluda (Regressive Fallacy)

Zdrav razum – ovo ti neće donijeti pobjedu u utrci. (Ako si čovjek. Za konje postoje druga pravila.)
Ljudska su bića programirana da vide obrasce. Vidjeti poveznice između različitih stvari velikim je  dijelom način na koji se snalazimo u kompleksnoj okolini. U ranim danima naše evolucije pomagalo nam je da lovimo i pronalazimo hranu, danas nam pomaže da se nosimo s ljudima i baratamo s velikim količinama informacija.
Ali greške u našem sustavu za prepoznavanje obrazaca imaju čudne i zanimljive rezultate, ponajviše u obliku praznovjerja.
Jako teško shvaćamo da događaj koji se dogodio tijekom ili neposredno prije nekog drugog događaja ne mora biti povezan s njime. Zato se događa da osoba može cijelu večer gubiti u igrama na sreću, dok netko ne kihne po njoj neposredno prije dobitka.
I sada naš dobitnik natjerava prehlađenog jadnika i baca mu papar u lice ne bi li izazvao još kihanja, vjerujući da njegova slina ima magična svojstva.
Također djeluje i obrnuto; određene radnje prethodile su nekom događaju s neželjenim posljedicama i, iako nisu imale nikakvog utjecaja na ishod, ipak se smatraju „lošom srećom“. Sportaš se pojavi na naslovnici i zatim mu karijera propadne jer se ozlijedio na utakmici. Odjednom više nitko ne smije biti na naslovnicama.
Razlog zašto se ova zabluda zove „regresivna“ je taj, što se svaki trend uvijek vraća na svoju prethodnu razinu. Stopa kriminala poraste, dođe novi gradonačelnik i kriminal se smanji. Novi gradonačelnik nije potajno čarobnjak ili Batman.
Ako je stopa kriminala porasla, to je anomalija koja će se ispraviti i vratiti u normalu. Samo dobar tajming – i, umjesto slučajnosti, sve zasluge pripadaju njemu. Mnogi političari i gurui napravit će cijelu karijeru na iskorištavanju Regresivne Zablude.

  • Posebna Situacija (Special Pleading)

Zdrav razum
Posebna Situacija događa se kada bez ikakvog logičnog razloga dopustimo nečemu da bude iznimka od pravila.
U svakodnevnom životu, koristimo je da bismo se osjećali manje krivima kada radimo stvari koje smatramo lošima.
Kad vas netko pretječe u prometu, on je neodgojena i bezobzirna osoba, ali kada to vi napravite – to je zato što ste u ozbiljnoj žurbi, imali ste loš dan i odličan ste vozač.
Ovu zabludu doživljavamo kao licemjerje kada je prepoznamo – u drugima. Mi to ne radimo.
Primjere za ovu vrst zablude nepotrebno je iznositi. Svi znamo policajce koji neće napisati kaznu kolegama, i političare koji pričaju o važnosti javnog školovanja pa zatim upisuju svoju djecu u privatne škole.
Ono što je zanimljivo jest način na koji svi imamo isprike u svojoj glavi.
Nećete naći nikoga tko kaže: „Pravila se ne odnose na nas, jer smo toliko super.“
Zahvaljujući Posebnoj Situaciji, u našim se glavama odvija mentalna gimnastika kojom poništavamo osjećaj krivnje. I stvar je u tome da smo ponekad u pravu. Stvarno jesmo u ozbiljnoj žurbi, stvarno smo imali loš dan i stvarno jesmo odlični vozači.
No, začudo, te iste isprike ne dopuštamo drugima. Gospođa na šalteru nije bila bezobrazna jer je imala loš dan, nego zato što je jednostavno neodgojena. Dečko u trgovini odbio je prihvatiti povrat robe jer je zao i pokušava nam ukrasti novac, a ne zato što nema pojma o proceduri povrata.
Neki su ljudi godinama bili ljuti na nekoga zbog djela koja su sebi oprostili nebrojeno puta.[blockquote style=”1″]Zdrav razum nam laže svaki dan, pogledajte kako![/blockquote] Možda je dovoljno drugima dopustiti da griješe, jer i sami griješimo, te im oprostiti ono što bi oprostili i sebi. Probati naučiti nešto iz njihovih grešaka, kako ih sami ne bismo napravili.
I – iako nema načina da posve izbjegnemo zablude i greške u logičnom razmišljanju – ne možemo sasvim odustati od svega samo zato što nije savršeno rješenje, zar ne?
Tema: Zdrav razum
Autor: Tomislav Balenović
 

ZADNJE OBJAVLJENI ČLANAK