Tema: Anksioznost simptomi / Anksiozni poremećaj / Anksioznost liječenje / Napadi panike
Povremena tjeskoba normalan je dio života. Međutim, osobe s anksioznim poremećajima često imaju intenzivnu, pretjeranu i trajnu zabrinutost i strah od svakodnevnih situacija.
Često anksiozni poremećaji uključuju ponavljane epizode iznenadnih osjećaja intenzivne tjeskobe i straha ili terora koji dosegnu vrhunac u roku od nekoliko minuta (napadi panike).
Ti osjećaji tjeskobe i panike ometaju svakodnevne aktivnosti, teško ih je kontrolirati, nesrazmjerni su stvarnoj opasnosti i mogu trajati poprilično dugo. Simptomi mogu početi tijekom djetinjstva ili tinejdžerskih godina i nastaviti u odrasloj dobi.
Primjeri anksioznih poremećaja uključuju generalizirani anksiozni poremećaj, socijalni anksiozni poremećaj (socijalna fobija), specifične fobije i poremećaj anksioznosti separacije. Možete imati više od jednog anksioznog poremećaja. Ponekad je anksioznost posljedica zdravstvenog stanja koje treba liječiti.
Koji god oblik anksioznosti imate, liječenje vam može pomoći.
Anksioznost simptomi
Uobičajeni znakovi i simptomi anksioznosti uključuju:
- Osjećaj nervoze, nemira ili napetosti
- Pojava osjećaj nadolazeće opasnosti, panike ili propasti
- žPovećan broj otkucaja srca
- Ubrzano disanje (hiperventilacija)
- Pojačano znojenje
- Tremor
- Osjećaj slabosti ili umora
- Poteškoće s koncentracijom
- Poteškoće sa spavanjem
- Doživljavanje gastrointestinalnih (GI) problema
- Izbjegavanje stvari koje izazivaju tjeskobu
Postoji nekoliko vrsta anksioznih poremećaja:
Agorafobija (Wiki) je vrsta anksioznog poremećaja u kojem se bojite i često izbjegavate mjesta ili situacije koje bi mogle izazvati paniku i učiniti da se osjećate zarobljeno, bespomoćno ili posramljeno.
Anksioznost simptomi i poremećaji zbog zdravstvenog stanja uključuje simptome intenzivne tjeskobe ili panike koji su izravno uzrokovani tjelesnim zdravstvenim problemom.
Generalizirani anksiozni poremećaj uključuje trajnu ili pretjeranu tjeskobu i brigu o aktivnostima ili događajima – čak i obične, rutinske probleme.
Briga je nerazmjerna stvarnim okolnostima, teško ju je kontrolirati i utječe na to kako se osjećate fizički. Često se javlja zajedno s drugim anksioznim poremećajima ili depresijom.
Panični poremećaj uključuje ponavljane epizode iznenadnih osjećaja intenzivne tjeskobe i straha ili terora koji dosegnu vrhunac u roku od nekoliko minuta (napadi panike). Ne propustite pročitajti naš članak: kako prepoznati napad panike?
Možda ćete imati osjećaj nadolazeće propasti, otežano disanje, bol u prsima ili ubrzano, treperenje ili lupanje srca.
Ovi napadi panike mogu dovesti do brige o tome da će se ponoviti problemi ili izbjegavanje situacije u kojima su se nekada dogodili.
Anksiozni poremećaj separacije je poremećaj u djetinjstvu karakteriziran tjeskobom koja je pretjerana za razvojnu razinu djeteta i povezana s odvajanjem od roditelja ili drugih koji imaju roditeljske uloge.
Anksiozni simptomi i poremećaj zvan socijalna fobija, uključuje visoku razinu anksioznosti, straha i izbjegavanja društvenih situacija zbog osjećaja posramljenosti, samosvijesti i zabrinutosti zbog toga što ih drugi osuđuju ili gledaju negativno.
Specifične fobije karakterizira velika anksioznost kada ste izloženi određenom objektu ili situaciji i želja da ih izbjegnete.
Fobije kod nekih ljudi izazivaju napade panike.
Anksiozni simptomi uzrokovani tvarima, karakteriziran je simptomima intenzivne tjeskobe ili panike koji su izravna posljedica zlouporabe droga, uzimanja lijekova, izloženosti otrovnoj tvari ili čak odvikavanja od droga.
Posjetite svog liječnika ako:
- Osjećate se kao da se previše brinete i da vam to utjeće u posao, odnose ili druge dijelove vašeg života
- Vaš strah, zabrinutost ili tjeskoba vas uznemiruju i teško ih je kontrolirati
- Osjećate se depresivno, imate problema s upotrebom alkohola ili droga ili imate druge probleme s mentalnim zdravljem uz pojavu tjeskobe
- Mislite da bi vaša anksioznost mogla biti povezana s tjelesnim zdravstvenim problemom
- Imate samoubilačke misli (crne misli) ili ponašanja – ako je to slučaj, odmah potražite pomoć
Vaši problemi možda neće nestati same od sebe, a s vremenom se mogu pogoršati ako ne potražite adekvatnu pomoć.
Posjetite svog liječnika ili psihijatra prije nego vam se anksioznost pogorša.
Uzroci anksioznosti!
Uzroci anksioznih poremećaja nisu u potpunosti shvaćeni. Čini se da životna iskustva poput traumatskih događaja izazivaju anksiozne poremećaje kod ljudi koji su već skloniji ovom problemu. Nasljedne osobine također mogu biti jedan od faktora.
Medicinski uzroci
Za neke ljude, anksioznost može biti povezana s osnovnim zdravstvenim problemom. U nekim slučajevima, znakovi i simptomi anksioznosti prvi su pokazatelji medicinske bolesti.
Ako vaš liječnik posumnja da bi vaša anksioznost mogla imati medicinski uzrokovana, on ili ona može naručiti testove za traženje znakova problema.
Primjeri medicinskih problema koji se mogu povezati s anksioznošću uključuju:
- Srčane bolesti
- Dijabetes
- Problemi sa štitnjačom, kao što je hipertireoza
- Poremećaji dišnog sustava, kao što su kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) i astma
- Zloupotreba droga ili odvikavanje od istih
- Prestanak uzimanja alkohola, lijekova protiv anksioznosti (benzodiazepini) ili drugih sličnih lijekova
- Kronična bol ili sindrom iritabilnog crijeva
Važno je napomenuti da ponekad anksioznost može biti nuspojava određenih lijekova.
Moguće je da vaša anksioznost može biti posljedica nekog osnovnog zdravstvenog stanja ako:
- Nemate krvnog srodnika (kao što je roditelj ili brat ili sestra) s anksioznim poremećajem
- Kao dijete niste imali anksiozni poremećaj
- Ne izbjegavate određene stvari ili situacije zbog tjeskobe
- Imate iznenadnu pojavu anksioznosti koja se čini da nije povezana sa životnim događajima i niste imali prethodnu anksioznost
Ovi čimbenici mogu povećati rizik od razvoja anksioznog poremećaja:
Anksioznost simptomi i trauma. Djeca koja su pretrpjela zlostavljanje ili traumu ili su svjedočila traumatskim događajima imaju veći rizik od razvoja anksioznog poremećaja u nekom trenutku života.
Odrasli koji dožive traumatski događaj također mogu razviti anksiozne poremećaje.
Stres zbog bolesti. Zdravstveno stanje ili ozbiljna bolest može uzrokovati značajnu zabrinutost oko problema kao što su vaše liječenje i vaša budućnost.
Anksioznost simptomi i nagomilavanje stresa. Veliki događaj ili gomilanje manjih stresnih životnih situacija mogu izazvati pretjeranu tjeskobu – na primjer, smrt u obitelji, stres na poslu ili stalna briga o financijama.
Osobnost. Ljudi s određenim tipovima osobnosti (emocionalniji, osjetljiviji) skloniji su anksioznim poremećajima od ostalih.
Ostali poremećaji mentalnog zdravlja. Osobe s drugim poremećajima mentalnog zdravlja, kao što je depresija, često imaju i anksiozni poremećaj.
Imati krvne srodnike s anksioznim poremećajem. Anksiozni poremećaji mogu se pojaviti u obiteljima i biti nasljedni.
Droga ili alkohol. Korištenje droga ili alkohola ili odvikavanje mogu uzrokovati ili pogoršati anksioznost.
Simptomi anksioznosti i komplikacije
Prisutnost anksioznog poremećaja može utjecati na pojavu ostalih zdravstvenih problema.
- Depresija (koja se često javlja uz anksiozni poremećaj) ili drugi poremećaji mentalnog zdravlja
- Zloupotreba lijekova
- Problemi sa spavanjem (nesanica)
- Problemi s probavom ili crijevima
- Glavobolje i kronične boli
- Socijalna izolacija
- Problemi s koncentracijom u školi ili na poslu
- Lošija kvaliteta života
Ne postoji način da se sa sigurnošću predvidi što će uzrokovati napad panike ili razvije anksioznog poremećaja.
Potražite pomoć rano. Anksioznost, kao i mnoga druga stanja mentalnog zdravlja, može biti teže liječiti ako se ne riješavaju na vrijeme.
Ostanite aktivni. Sudjelujte u aktivnostima u kojima uživate i zbog kojih se osjećate dobro. Uživajte u društvenoj interakciji i pojačajte međuljudske odnose, ovo može umanjiti vaše brige i probleme.
Izbjegavajte upotrebu alkohola ili droga. Korištenje alkohola i droga može uzrokovati ili pogoršati anksioznost. Ako ste ovisni o bilo kojoj od ovih tvari, čak i prestanak pušenja može izazvati tjeskobu.
Anksioznost simptomi i primjena tretmana bioenergije
U koliko su vaši simptomi anksioznosti prisutni u mjeri da uništavaju kvalitetu vašeg života, možete nam se obratiti za pomoć. Tretmani bioenergije mogu dokazano umanjiti napetost živćanog sustava, smanjiti stres i dovesti vaše tijelo u energetski balans.
Na taj način anksioznost se smanjuje a rezultati su vidljivi već nakon dva do tri određena tretmana. Za više informacija o načinu primjene bioenergije i mogućnosti riješavanja ovog problema, salobodno me kontaktirajte.
Riješite vaš anksiozni poremečaj na potpuno prirodan način!
ZADNJE OBJAVLJENI ČLANAK
Poklopljene kazaljke na satu! Znate li zašto ste baš sada pogledali na sat?
Poklopljene kazaljke na satu i njihovo značenje Poklopljene kazaljke na satu! Netko misli na mene! – Koliko ste samo puta [...]