Batat – slatki krumpir i njegova ljekovitost

Batat

Batat je višegodišnja povrtna kultura tropskog i suptropskog klimatskog područja, široko raširena, a pripada botaničkoj porodici slakova.

Potječe iz tropskog područja Južne Amerike, a ljudi ga upotrebljavaju već najmanje pet tisuća godina.

Masovno se uzgaja i konzumira u Americi, Africi i Aziji, te odnedavna i u Europi.

U Hrvatskoj je batat donedavno bio gotovo posve nepoznat, a nakon što su na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu provedena opsežna istraživanja, počeo se uzgajati i u Hrvatskoj kao jednogodišnja kultura.

U našim se uvjetima uzgaja isključivo iz presadnica na otvorenom, u vrijeme kada prestane opasnost od kasnih proljetnih mrazeva.

Na engleskom govornom području popularno ga zovu slatki krumpir (sweet potato), iako nema nikakve veze s krumpirom, koji spada u porodicu pomoćnice (Solanaceae).

Mnogo je sorti batata, ali najčešće se rabe sorte narančaste boje kožice i bijelog mesa, te bijele boje kožice i mesa.

Ljekovitost batata

Batat može ispuniti veliki dio svakodnevnih potreba u prehrani čovjeka, jer sadrži mnoštvo ugljikohidrata, vitamina (A, C, E, B6) i minerala (kalcij, magnezij, mangan, kalij, željezo).

Više o važnosti minerala u organizmu pročitajte ovdje!

Opskrbljuje tijelo važnim antioksidansima koji su bitni i za dobro funkcioniranje mozga, te je kao namirnica od osobite važnosti za sportaše, dijetalce i dijabetičare – daje energiju, a ne pridonosi debljanju.

Sadrži mnogo škroba i vrlo malo masti, što je vrlo važno za ljude koji imaju tegobe zbog povišenih masti u krvi i žuči.

Najveća mu je vrijednost velika količina beta-karotena: 200 g batata daje istu količinu beta-karotena kao i 5 kg brokule!

Samo 140 g batata posve osigurava dnevnu potrebu za vitaminom E, koji je izuzetno važan jer štiti organizam od srčanih tegoba i začepljenja krvnih žila.

Vrlo je korisna hrana za dijabetičare zbog niskog glikemijskog indeksa, koji osigurava sporiju apsorpciju glukoze, pa nema štetna stresa za organizam.

Veliki je izvor dijetalnih vlakana, nužnih za pravilno funkcioniranje probave, čime se  smanjuje  rizik od polipa i raka debelog crijeva te sličnih bolesti.

Priprema jela s batatom

Batat je iznimno zanimljiva okusa.

U kulinarstvu se rabe mladi listovi i vršci biljke (kao varivo, salata ili poput špinata), te sekundarna zadebljanja korijena, koja se često pogrešno nazivaju gomoljima.

Prije upotrebe za jelo korijen i lišće potrebno je termički obraditi.

Batat se jede kuhan ili pečen.

Bolje ga je kuhati na pari nego u vodi, a zbog čuvanja okusa i arome kuhati ga treba 30-40 minuta.

Ne treba ga soliti, jer je zbog obilja minerala doslovno slastan. Može se peći kao krumpir, te pripremati kao samostalno jelo ili prilog.

Pogodan je i za spravljanje raznih slastica (pudinzi, štrudle, pite), okruglica i kruha.

Pogodan je i za pečenje na roštilju, a može se i preraditi u brašno, pire, čips itd.

Preporuka je da se batat za jelo (bez obzira na pripremu) rabi 2-3 puta tjedno, i to oko 200 g.

Svidio Vam se članak Batat?

Podijelite ga s prijateljima, neka i oni naprave ukusno jelo s ljekovitim i slatkim krumpirom!