Bedrenika i njezina ljekovita svojstva – ljekovito bilje

Bedrenika, velika

Bedrenika , Pimpinella major (L.) Huds., (Pimpinella magna L.)
Pimpinella saxifraga L. – mala bedrenika.
Porodica: štitarke, Apiaceae (Umbelliferae).
Ljekoviti dijelovi biljke: korijenje.
Ljekarnički naziv: korijen bedrenike – Pimpi­nellae radix.

OPIS: Velika bedrenika na povoljnom tlu može izrasti i preko jedan metar.
Stabljika je šuplja, člankovita i uzdužno izbrazdana.
Listovi su duž stabljike smješteni izmjenično, jednostruko su perasto sastavljeni.
Cvjetovi su sitni, bijeli ili ružičasti, združeni u štitastom cvatu bez listova ovoja i ovojčića.
Obična bedrenika znatno je manja i nježnija biljka.
Njezini srednji i najdo­nji listovi sitno su perasto nazubljeni i rascije­pani.

VRIJEME CVATNJE: Od lipnja do listo­pada.

NALAZIŠTA: Obje vrste bedrenike uspi­jevaju na travnjacima, šumskim proplancima, među grmljem, uz ceste, jarke i potoke, a također i na prisojnim padinama i neobrađenim njivama.

VRIJEME I NAČIN SABIRANJA: Prije sabiranja moramo sa sigurnošću utvrditi da se radi o točno određenoj biljci.
Oprez kod sabiranja štitarki neophodan je, jer može lako doći do zamjene s otrovnim vrstama iste porodi­ce.
Korijen bedrenike iskapamo u proljeće (ožujak i travanj) ili u jesen (rujan i listopad).
Pažljivo odstranimo svu zemlju te korijen uz­dužno prerežemo, nanižemo na vrpcu i obje­simo na zraku 8 dana.
U tom vremenu korije­nje povene i u pećnici se do kraja naglo posuši.

LJEKOVITE TVARI: Eterično ulje, tanini, saponini i gorke tvari (pimpinelin).

LJEKOVITA SVOJSTVA I PRIMJENA: Ovako posušeno korijenje kao i iz njega priređene galenske preparate, posebno tinkturu, također i slu­žbena medicina često primjenjuje u liječenju astme i bronhitisa.
U narodnoj medicini koristi se ova biljka u liječenju upale grla.
Najviše se pije čaj i to tako, da se svaki gutljaj najprije malo progrglja, a zatim proguta ili se čaj upotrebljava isključivo za grgljanje.
U tu svrhu mogu poslužiti i kapljice (tinktura), doda ih se 30 u čašu vode.

PRIPREMA ČAJA OD KORIJENA BEDRENI­KE: Do vrha punu čajnu žličicu samljevenog suhog korijena dodamo u 1/4 l hladne vode te zakipimo i kuhamo jednu minutu.
Zatim proci­jedimo.
Kod bronhitisa i astme čaj se sladi medom i pije 3 puta dnevno po jedna šalica.
Neslađen čaj upotrebljavamo za grgljanje.
Svo­jedobno su ovaj čaj upotrebljavali i pri želuča­nim i crijevnim poteškoćama, ali danas mnogo manje.

POSEBAN SAVJET: Kod stalnih upala u grlu i koje se često ponavljaju, kao vrlo dobro sredstvo za grgljanje može poslužiti sljedeći

MIJEŠANI ČAJ:
korijen bedrenike 20,0 g
cvijet kamilice 20,0 g
korijen petoprste 10,0 g.
Čaj od ove mješavine priređujemo na isti način kao i čaj od samog korijena bedrenike.

BEDRENIKA U NARODNOJ MEDICINI: Stari Grci i Rimljani bedreniku još nisu poznavali.
Prve zapise o njoj nalazimo kod J. Th. Tabernae­montanusa, iz 1588.
Dugo je bedrenika slovila kao najznačajnija ljekovita biljka, te su o njoj napisane mnoge stranice.
U narodnoj medicini pripravke od bedrenike često upotrebljavaju kod kašlja, hripavca, probavnih smetnji, gihta, bubrežnih kamenaca i pijeska u mjehuru, zatim kod astme, vodene bolesti, menstruacijskih tegoba, žgaravice i nervoznog udaranja srca.
NUSPOJAVE: Prema dosadašnjim iskustvima, pri­mjena bedrenike ne izaziva štetne posljedice.
Nalazite se na web stranici s temom: bedrenika