Bosiljak ljekovitost

bosiljak , Ocimum basilicum L.
Porodica: usnače, Lamiaceae, (Labiatae).
Druga imena: balis, bazilikum.
Ljekoviti dijelovi biljke: cijela biljka (bez kori­jena).
Ljekarnički naziv: bosiljak – Basilici herba, eterično ulje bosiljka – Basilici aetheroleum.


OPIS:
Bosiljak je jednogodišnja zelen, s grmo­liko razgranjenom, do pola metra visokom stabljikom.
Listovi su unakrsno nasuprotni, na dugim peteljkama, jajasti, cijelog ruba ili ne­znatno nazubljeni.
Cvjetovi su bijeli, ružičasti ili crveni.
Razvijaju se u pazušcu listova na vrhu ogranaka, združeni u paštitasti cvat.


VRI­JEME CVATNJE: od lipnja do kolovoza.


NA­LAZIŠTA I NAČIN UZGOJA: Pradomovinom bosiljka smatra se Indija, a otuda je u uzgoju raširen u mnogim zemljama.
U toplijim kraje­vima odbjegne kulturi pa ga ima i podivljala, uz naselja.
Bosiljak se uzgaja po vrtovima, poljima, a vrlo ga često susrećemo po terasa­ma, balkonima i prozorskim lončanicama, jer je to jedna od najpoznatijih i najomiljenijih začinskih biljaka.
U vrtovima se sije sredinom svibnja, u redove u razmaku od 20 do 30 cm.
Sjemenke pri klijanju trebaju svjetlo, pa ih se prekriva s vrlo malo zemlje.
Mlade biljke javljaju se nakon 10 do 14 dana (ovisno o temperaturi), moramo ih redovito zalijevati, okopavati i plijeviti.
Bosiljak je vrlo osjetljiv na niske temperature, stoga vodu za zalijevanje moramo ugrijati na temperaturu okolice.
Za uzgoj u lončanicama najbolja je pjeskovito-ilo­vasta zemlja, uz dodatak mineralnog gnojiva (naprstak i pol na jedan lonac zemlje).
Biljka vrlo dobro raste na prozorima i balkonskim policama, a moramo je zaštititi od prevelika vjetra.
Za ljekovite svrhe beremo cvatuće stab­ljike, kao začine ubiremo svježe listove, a za zimske se mjesece posuše.


LJEKOVITE TVARI: Ljekovitost bosiljka zasniva se uglavnom na taninima i eteričnim uljima, ali postoje i neke druge tvari, naročito glikozidi i neki saponin.


LJEKOVITA SVOJSTVA I PRIMJENA: Čaj od bosiljka najviše se koristi protiv napinjanja i vjetrova te pri želučanim smetnjama. Primjenjuje se tako­der pri pomanjkanju teka, nervozi, nemiru i nesanici.


PRIPREMA ČAJA OD BOSILJKA:
1 do 2 do vrha pune čajne žličice bosiljka (posušene cva­tuće grane) prelijemo s 1/4 l kipuće vode i nakon 10 do 15 minuta procijedimo.
Čaj se pije neslađen i samo po jednu šalicu, po potrebi.
Kod kroničnog napinjanja i vjetrova može se redovito uzimati ovaj čaj i to 2 puta dnevno po jednu šalicu.
Osmi se dan kura prekida i nastavlja poslije 14 dana, ponovno tijekom osam dana.

BOSILJAK KAO ZAČIN: Ova je biljka vrlo omiljeni začin, posebno zbog ugodna mirisa, koji blago stimulativno djeluje na probavu.
Već je u starom vijeku poznati dodatak masnim jelima da bi se lakše probavila.
Svježe listove možemo dodavati različitim juhama, ali se dodaju i u dijetnu hranu, jer sprečavaju lučenje soli.
Bosi­ljak s ružmarinom i kaduljom daje pečenim i kuhanim ribama poseban okus, a sladokusci ga redovno koriste kao dodatak raznim salatama, sirnim namazima, varivima i sl.
U svim prili­kama najbolje je bosiljak dodavati u svježem stanju, neposredno prije posluživanja jela.
Suhi listovi mogu se samljeti u prah i tako koristiti.
Stoga savjetujemo, pokušajte jelu poboljšati okus bosiljkom, a time ćete pobolj­šati i probavu.


BOSILJAK U NARODNOJ MEDICINI: Bosiljak se pr­venstveno koristi za poticanje teka i pri želuča­nim poteškoćama, protiv napinjanja, vjetrova i crijevnog zatvora.
Svojedobno se mnogo kori­stio u liječenju mokraćnih puteva.
Može se koristiti i za grgljanje pri upali grla i za obloge gnojnih i sporo zacjeljujućih rana.


NUSPOJAVE: Upotrebom bosiljka ne javljaju se nikakve štetne posljedice.
 

ZADNJE OBJAVLJENI ČLANAK