Zdrava hrana

Zdrava hrana, zdrava prehrana i sve što je vezano uz temu prehrana!

Zdrava hrana – Način prehrane ne mora biti uvjetovan terapijskim razlozima.

Ljudi se hrane na određen način ili jedu samo određene vrste hrane iz različitih razloga, a glavni je razlog odgoj uvjetovan različitim običajima.

Očito je da veliku ulogu imaju sklonost ili nesklonost prema nekome jelu. U nekim je zajednicama važna i religija, a u nekima moralni stav.

Što je zdrava hrana, a što nije, koja hrana osnažuje imunitet i kako prehranu prilagoditi različitim fazama života otkrili su nam vodeći hrvatski nutricionisti.

U ovoj rubrici naći ćete i recepte za zdrava jela koja će vas oduševiti svojim okusom i hranjivim sastojcima.

Najčešće zablude prilikom konzumacije hrane!

1. Kalcij

Jedna trećina djece u dobi između 4 i 8 godina ne dobiva dovoljno kalcija. Kalcij je bitan za razvoj kostiju, a manjak kalcija može usporiti rast i povećati rizik od osteoporoze kasnije u životu, osobito kod djevojčica. Vrlo je bitno da vaše dijete stekne naviku jesti hranu bogatu kalcijem u ranoj dobi. Mnoge namirnice bogate kalcijem u sebi sadrže i vitamin D koji ne samo da jača kosti, već i pomaže u prevenciji dijabetesa i nekih drugih bolesti. Namirnice koje sadrže veće količine kalcija su sir, jogurt, mlijeko, žitarice, narančin sok, sojino mlijeko.

2. Vitamin E

Prema nekim istraživanjima provedenim u SAD-u, čak 80 posto djece mlađe od osam godina, uključujući dvije trećine predškolaca, ne dobiva svoju dnevnu dozu vitamina E. Ovaj je vitamin vrlo važan za rad imunološkog sustava i snažan je antioksidans te sprječava štetne procese oksidacije u organizmu. Namirnice bogate vitaminom E su avokado, orasi, lješnjaci, maslac od kikirikija, sjemenke suncokreta, umak od rajčica, pšenične klice, špinat.

3. Vlakna

Poboljšavaju probavu, daju osjećaj sitosti i mogu prevenirati prejedanje jer utječu na smanjenje želje za hranom. Vlakna upijaju vodu, bubre u crijevima te time povećavaju volumen stolice,poboljšavaju peristaltiku crijeva i ubrzavaju njihovo pražnjenje. Iako je službena preporuka da djeca trebaju uzimati od 19 do 25 grama vlakana dnevno (skoro kao i odrasli), trebali bi se ipak držati “pravila pet”, odnosno dobi svog djeteta dodajte pet kako biste dobili minimalnu dnevnu količinu vlakana u gramima. Primjerice, četverogodišnjak bi trebao pojesti najmanje devet grama vlakana dnevno. To su otprilike dvije kriške integralnog kruha, pola šalice jagoda i pola šalice smeđe riže.

4. Kalij

Mnoga djeca dobivaju 60 posto kalija manje od preporučene dnevne doze i to najviše zato što im prehrana nije bogata voćem i povrćem. Kalij je od vitalne važnosti za kontrakciju mišića i pravilan rad živčanog sustava. Isto tako, kalij je važan za održavanje koncentracije i djelovanje magnezija, minerala neobično važnog za rad srca. Namirnice bogate kalijem su banane, naranče i sok od naranče, bijeli i slatki krumpir, jogurt, mlijeko, dinja, suhe marelice, rajčica, bakalar.

5. Željezo

Neka su istraživanja pokazala da oko 20 posto djece u dobi od jedne do tri godine ne dobiva dovoljno željeza. Niska razina željeza posebno je česta kod pretile djece koja jedu visokokaloričnu hranu siromašnu nutrijentima. Željezo ima vrlo važnu ulogu u fizičkom i mentalnom razvoju djece. Pomaže kod stvaranja hemoglobina koji prenosi kisik svim stanicama u tijelu, uključujući i stanice mozga. Nedostatak željeza nazivamo anemija, a kronični deficit željeza može izazvati probleme s učenjem i probleme u ponašanju. Neki liječnici smatraju i da niske razine željeza povećavaju i rizik od trovanja olovom jer se povećava apsorpcija olova u krvi. Novorođenče potrebne količine željeza dobiva iz majčinog mlijeka, a zalihe su obično dovoljne za prvih nekoliko mjeseci života. Željezo je i sastavni dio zamjenskog mlijeka.

Namirnice bogate željezom su crveno meso, jaja, grah, leća, slanutak, špinat, brokula, sjemenke, suhe šljive i marelice, integralna pšenica, ječam, većina orašastih plodova. Ako se uz te namirnice unosi i hrana bogata vitaminom C, znatno će se povećati apsorpcija željeza.