Funkcija jetre u našem organizmu

 Funkcija jetre i građa

Funkcija jetre – Jetra je najveći unutarnji organ, u odrasla čovjeka težak oko 1,2-1,5 kg.
Smještena je u desnom gornjem dijelu trbuha i najvećim dijelom zaštićena rebrima.
Jetra zauzima središnje mjesto u metabolizmu, tj. funkcioniranju izmjene tvari u organizmu.
Zbog niza važnih, za život neophodnih funkcija koje obavlja, slikovito se naziva “kemijskom tvornicom” našeg organizma.
Da bi uspješno obavljala svoje funkcije, kroz jetru prolazi oko 1,5 l krvi u minuti, što čini oko 1/4 ukupne količine krvi koju izbaci srce.
Dvije trećine te količine krvi dolaze u jetru putem portalne vene (vena vratarica).
Njome u jetru dospijevaju tvari koje se apsorbiraju u probavnom traktu, nakon čega se u jetri prerađuju, pohranjuju ili ponovno izlučuju u krvotok.
Hepatalna arterija opskrbljuje jetru krvlju bogatom kisikom koja čini 1/3 ukupne krvi.

Jetrene stanice – hepatociti – imaju mnoštvo metaboličkih funkcija koje im omogućuje bogata opskrba krvlju, a ostvaruju ih zahvaljujući bliskom dodiru s krvlju kojeg omogućuju veoma propusne endotelne stanice kapilara u jetri.

Svi hepatociti sudjeluju u metabolizmu, tj. preradi bjelančevina, masti, ugljikohidrata, žučne boje – bilirubina, žučnih kiselina, vitamina, minerala i nekih hormona.

Metabolizam bjelančevina – funkcija jetre

Bjelančevine (proteine) iz hrane razgrađene do svojih sastavnih dijelova – aminokiselina, jetra koristi kao gradivni materijal za sintezu vlastitih proteina i proteina plazme, koji imaju različite vitalne funkcije u organizmu.

Tako u jetri nastaju imunoglobulini i komponente sustava komplementa koji su zaduženi za obranu organizma, čimbenici koagulacije koji sudjeluju u procesu zgrušavanja krvi te različiti transportni proteini (transferin, haptoglobin, ceruloplazmin) zaduženi za prijenos željeza, bakra te nekih drugih tvari unutar organizma.

Metabolizam masti – funkcija jetre

U jetri se metaboliziraju prehrambene masti.

One služe kao izvor energije za jetru i najučinkovitija su dugotrajna zaliha energije.

etra koristi masti iz hrane u obliku hilomikrona, triglicerida i slobodnih masnih kiselina, te ih prerađuje u nove oblike poput fosfolipida, triglicerida i kolesterola.

Kolesterol, unesen hranom i sintetiziran u jetri, predstavlja supstanciju koja je neophodna za funkcioniranje svake stanice; od njega nastaju žuč, neki hormoni te vitamin D.

Međutim, prevelike količine kolesterola dovode do njegovog taloženja u krvnim žilama i nastanka ateroskleroze, što je povezano s ozbiljnim bolestima krvožilnog sustava.

Kako bi se masti sintetizirane u jetri mogle dalje prenositi krvlju, u jetri se vezuju za proteine stvarajući lipoproteine različite gustoće (HDL – dobri, odnosno LDL – loši kolesterol te VLDL), i u tom obliku putuju krvlju do drugih organa koji ih koriste kao izvor energije.

Metabolizam ugljikohidrata – funkcija jetre

Važan izvor energije za čovjeka čine ugljikohidrati koje u organizam unosimo hranom, a nalazimo ih u namirnicama kao što su žitarice, mahunarke, voće i šećer.
Ugljikohidrati se u crijevima razgrađuju do krvnog šećera – glukoze koja se zatim apsorbira i krvlju dospijeva u jetru.
Višak glukoze unesen hranom pohranjuje se u jetri u obliku glikogena ili masnih kiselina.
Za vrijeme gladovanja jetra stvara glukozu iz zaliha glikogena.
Te zalihe dostatne su za oko 24 sata gladovanja, a nakon toga jetra može sintetizirati glukozu iz tvari nastalih razgradnjom masti i proteina.
Stoga je jetra središnji organ za održavanje stalne razine glukoze u krvi, što je važno za funkcioniranje svih organa u tijelu, a posebno mozga.

Metabolizam bilirubina i žučnih kiselina – funkcija jetre

Žuč (žuto-zelenkasti gusti sok) sintetizira se u jetri, sakuplja u žučnim kanalićima, pohranjuje u žučnom mjehuru, i odande žučovodom dospijeva u crijeva.

Sastojci žuči, posebice žučne kiseline, pospješuju proces probave u crijevima, osobito preradu i apsorpciju masti.

Osim žučnih kiselina, žuč sadržava i žučnu boju – bilirubin.

Bilirubin također nastaje u jetri, razgradnjom hemoglobina, gdje se pretvara u topljivi oblik kako bi se mogao putem žuči izlučiti u crijevo i zatim stolicom izbaciti iz organizma.

Metabolizam vitamina i minerala – funkcija jetre

Jetra u velikim količinama pohranjuje vitamine A, D, E i B₁₂, a u manjima vitamin K i folnu kiselinu.

U jetri se u znatnim količinama skladišti i željezo, jedan od nužnih (esencijalnih) elemenata.

Metabolizam hormona – funkcija jetre

Jetra je iznimno važno mjesto u razgradnji hormona. Inzulin, glukagon, hormon rasta, glukokortikoidi, estrogeni i  parathormon pretežno se inaktiviraju u jetri.

Metabolizam lijekova i toksina – funkcija jetre

Posebno je značajna uloga jetre u biotransformaciji, tj. preobrazbi organizmu stranih tvari – lijekova i otrova – u oblike neškodljive za organizam.

Oni se u jetri uz pomoć posebnih enzima mogu kemijski preoblikovati u manje toksične tvari ili pretvoriti u tvari koje su topljivije u vodi pa se lakše izlučuju iz organizma putem bubrega ili žuči.

Jetra ima vrlo važnu ulogu i u razgradnji alkohola.

Ona metabolizira oko 90% unesenog alkohola, dok se ostatak izlučuje plućima i bubrezima.

Glavni enzimi u tom procesu su alkohol dehidrogenaza i mikrosomalni sustav etanol oksidaze.

Ovaj enzimski sustav može biti potaknut samim alkoholom i nekim drugim tvarima, što dovodi do ubrzane razgradnje alkohola, čime se objašnjava razvoj povećane tolerancije na alkohol.

To znači da je ljudima koji ga kontinuirano piju godinama u velikim količinama, zbog ubrzane razgradnje, s vremenom potrebna sve veća količina alkohola da bi se pojavio njegov učinak.

Međutim, proces biotransformacije alkohola, lijekova i drugih toksina ostavlja posljedice na jetri.

Tijekom samog procesa u većini slučajeva nastaju toksični metaboliti, najčešće slobodni radikali  koji su izuzetno reaktivni i brzo uzrokuju peroksidaciju lipida, najčešće lipida stanične membrane, što uzrokuje oštećenje i odumiranje jetrenih stanica.

Nalazite se na web stranici s temom: Funkcija jetre u našem organizmu

Svidio vam se članak: funkcija jetre?

Podijelite ga s prijateljima!