Glog (cvjetovi) pomaže kod srčanih problema

Glog

Glog , Crataegus laevigata (Poir.) DC., (Crataegus oxyacantha) – crveni glog, Crataegus monogyna Jacq. – bijeli glog.
Porodica: ruže, Rosaceae.
Ljekoviti dijelovi biljke: cvijet i plod.
Ljekarnički naziv: cvijet – Crataegi flos, plod  – Crataegi fructus.

OPIS: Sve vrste gloga koje upotrebljavamo za liječenje osrednji su grmovi ili manje drveće.
Bijeli cvjetovi skupljeni su u uspravne gronje.
Cijela biljka nosi jake trnove.
Listovi su na gornjoj strani tamnozeleni, na donjoj strani svjetliji ili modrikastozeleni, s kratkom petelj­kom.
Kod crvenog su gloga pliće urezani, a kod bijelog mnogo dublje i na rubu su nepra­vilno pilasti.

VRIJEME CVATNJE: Svibanj i lipanj.

NALAZIŠTA: Raste po rjeđim šikarama i živicama, na sunčanim padinama te u listopadnim i borovim šumama.

VRIJEME I NAČIN SABIRANJA: Cvjetove beremo u punoj cvatnji, ali nije loše ako ih otkinemo s pokojim listom jer su i listovi ljekoviti.
Sušiti ih treba brzo, zatim spremiti u bočice koje se dobro zatvaraju.
Ljekovite se tvari dugotrajnim staja­njem gube pa je dobro svake godine brati nove cvjetove.
Plodove beremo zrele, kad su crveni. I njih brzo sušimo, a također ih je dobro brati svake godine ponovno.

LJEKOVITE TVARI: Ljekoviti su prvenstveno flavo­noidi, lolin, acetilkolin, etilamin, triterpen kar­bonske kiseline i druge tvari.
Zapravo je djelo­tvorna kombinacija svih ljekovitih tvari, jer vjerojatno ne djeluje svaka zasebno, već jedna utječe na drugu, i time je učinak veći.

LJEKOVITA SVOJSTVA I PRIMJENA: Glog je odlično sredstvo za srce, možemo ga upotrebljavati kod najrazličitijih srčanih tegoba i smetnji s optokom krvi.
Pri njegovoj dugotrajnoj, pone­kad i stalnoj upotrebi, nije uopće štetan, već naprotiv, uočljivo djelotvoran.
Naročito dobro djeluje na srce kod starijih ljudi, jer ga jača, njeguje i stimulira.
Degenerativne pojave na srčanom mišiću i sklerotične promjene koro­narnog sustava pomanjkanjem prokrvljenosti uzrokuju u starijih i starih ljudi srčane tegobe, a njih možemo uspješno smanjiti liječenjem glogovim čajem.
Slične teškoće, kao u starijih ljudi imaju i oni koji su stalno preopterećeni i kod kojih se javljaju znakovi iscrpljenosti.
U takvim slučajevima glog može ublažiti tegobe ­i što je još značajnije – sprečava pojavu tegoba.
Naročito je preporučljiv kod mnogih srča­nih tegoba koje zapravo i nisu bolesti u pravom smislu riječi, ali se jako osjećaju.
Oslabljenost srčanog mišića često se javlja nakon težih zaraznih bolesti.
U tim se slučajevima sjetimo gloga.
I smetnje rada srca (udaranje srca) smanjuju se primjenom te biljke.
Njome se po­boljšava rad srca, što ima za posljedicu nor­maliziranje previsokoga krvnog tlaka.
Protiv visokog tlaka sam glog ne djeluje. U nekim slučajevima može povisiti preniski tlak, te ga, također, normalizira.
Posebno je znača­jan u liječenju nakon srčanog infarkta, jer je u toj prilici nužno potrebno poboljšati prokrvlje­nost koronarnih žila i neposredno povoljno utjecati na stanice srčanog mišića, pospješujući njihovu aktivnost i bolju prehranu.
Neki brzi učinak ne smijemo očekivati. Samo strpljenje i ustrajnost vode k uspjehu, ali je tada očit.
Poznati su brojni pripravci koji sadrže ljekovite tvari gloga, ali je čaj od njegova cvijeta pot­puno jednakovrijedan.

PRIPREMA ČAJA : 2 čajne žličice glogova cvijeta prelijemo s 1/4 l kipuće vode i ostavimo 20 minuta.
Ispravna doza je 2 do 3 puta dnevno po jednu šalicu.
Čaj se može po želji sladiti medom, šećerom ili slatkim sokom pasjeg trna koji i sam pospješuje djelovanje.

GLOG U NARODNOJ MEDICINI: Glog (zapravo nje­govi cvjetovi) je sve češći u zbirci domaćih lijekova.
Primjenjuju ga za smirenje nervoznog srca i za njegovo jačanje.
Osim toga se cvjetovi  (katkada i listovi) koriste za mršavljenje, jer pospješuju izlučivanje vode.
Ipak, u tom pogledu nema nekog većeg uspjeha.

NUSPOJAVE: Čak i pri stalnoj i dugotrajnoj upotrebi gloga ne javljaju se nikakve štetne posljedice.