Hren je ljuta biljka , ali vrlo ljekovita !

Hren

hren , Armoracia rusticana G., M. et Seh., (Cochlearia armoracia L.), (Armoracia lapathifolia Ust.)
Porodica: krstašice, Brassicaceae, (Cruciferae).
Ljekoviti dijelovi biljke: korijen.
Ljekarnički naziv: korijen – Armoraciae radix.
OPIS: Korijen je višegodišnji, snažno odebljao, valjkast, katkada vrlo dug, iz njega se u proljeće razvija bogata rozeta velikih i dugih listova na peteljkama.
Kasnije se iz sredine lisne rozete razvija cvjetna stabljika, a na njoj su listovi izmjenični i suličasti.
Brojni bijeli cvjetovi u rahlom su metličastom cvatu.
Plod je komuška.
VRIJEME CVATNJE: Lipanj, srpanj.
NALAZIŠTA: Hren je južnoevropska biljka te i u nas raste samoniklo, ali se često uzgaja u vrtovima i poljima.
U brojnim je zemljama omiljeni začin, posebno kao dodatak mesu.
VRIJEME I NAČIN SABIRANJA: Dugo korijenje iskapamo od rujna do veljače.
Najviše se koristi u svježem stanju, a da bi se zadržalo svježe, pohranjujemo ga u podrume i u pijesak, da se ne sasuši i ne promrzne, a tama sprečava klijanje.
LJEKOVITE TVARI: Gorušičino ulje s glikozidima, glukonasturtiinom i sinigrinom.
Gorušičina ulja imaju antibakterijsko djelovanje.
Također je značajna prisutnost vitamina E i kalijevih soli.
LJEKOVITA SVOJSTVA I PRIMJENA:
Korijen hrena upotrebljava samo narodna medicina, a službena ne.
Ipak, zanimanje za tu biljku postalo je veće otkako su u njoj otkrivene tvari s antibiotskim djelovanjem.
Pripravci koji sadrže te tvari primjenjuju se kod infekcije bubrega, mokraćnih vodova i kod bronhitisa.
HREN U NARODNOJ MEDICINI: U krajevima gdje se hren naveliko uzgaja i koristi, slovi kao odlično sredstvo protiv kašlja.
Sitno nastrugani hren izmiješa se s jednakom količinom šećera ili meda te se kod kašlja uzima 2 do 3 puta dnevno po 1 čajna žličica.
Na isti način priređena, preporučuje se kod oboljenja bubrega i mjehura.
Kod reumatskih se bolova primjenjuju oblozi od ribanog hrena (svježe ribani namaže se na krpu u debljini hrpta noža).
Isti oblog djeluje protiv glavobolje, stavljanjem na potiljak, a protiv zubobolje, stavljanjem na obraz; stavljanjem na lice gube se sunčane pjege, a djeluje i protiv astme ako se metne na prsa.
Ipak, treba biti oprezan, jer hren jako nadražuje kožu.
Ta naribana kaša ne smije ostati na tijelu duže od 5 do 10 minuta.
Protiv želučanih i crijevnih tegoba se vrlo rijetko koristi.
KAO ZAČIN: Svježe ribani ili puno blaže mješavine s njim vrlo su omiljeni začini mesnim jelima.
Naročito je prikladan uz govedsko ili svinjsko meso, toplo ili, još bolje, hladno, kao prilog masnim kobasicama, a vrlo je popularan umak uz kuhanu govedinu.
NUSPOJAVE: Prevelike količine oštrih tvari, koje nadražuju kožu i sluznicu, uvijek su štetne.
Uzimanjem prevelikih količina dolazi do štetnog nadražaja želuca, crijeva i bubrega.
Prilikom ribanja hrena treba također biti na oprezu jer jako nadražuje oči.