Hudoljetnica
hudoljetnica , Conyza canadensis (L.) Cronq., (Erigeron canadensis L.)
Porodica: glavočike cjevnjače, glavočike, Asteraceae (Compositae).
Ljekoviti dijelovi biljke: svi nadzemni dijelovi biljke, osim donjeg otvrdjelog dijela stabljike.
Ljekarnički naziv: kanadska hudoljetnica Erigeronis herba
OPIS: Biljka je visoka od 10 do 100 cm, stabljika je uspravna, ukočeno dlakava te s brojnim listovima, u gornjem je dijelu bogato razgranjena.
Listovi su širokošiljasti, obrasli kratkim dlačicama, po rubu čekinjasti, postepeno suženi u peteljku.
Brojni žutobijeli glavičasti cvatovi razvijaju se na ograncima stabljike, obrazujući bogato razgranjenu vršnu metlicu.
VRIJEME CVATNJE: Od lipnja do listopada.
NALAZIŠTA: Ova biljka potječe iz Amerike, odakle je, kao korov, u 17. stoljeću prenesena u Evropu.
Razvija obilje sjemena te se neobično brzo širi.
Raste kao korov po napuštenim i obrađenim poljima, po šumskim čistinama, uz putove i jarke.
Redovno raste u velikoj masi.
VRIJEME I NAČIN SABIRANJA: Beremo je sredinom ljeta kada je u bujnom cvatu.
Odrežemo je oko pedalj nad zemljom, vežemo u snopiće te ih obješene sušimo u sjeni i na zraku.
Bolji su gornji dijelovi, a tvrde donje dijelove stabljike potrebno je izbjegavati.
LJEKOVITE TVARI: Eterična ulja, tanini, flavonoidi i kolin.
LJEKOVITA SVOJSTVA I PRIMJENA: Ovu ljekovitu biljku primjenjuju prvenstveno u Americi, njezinoj prvobitnoj domovini.
Zbog tanina je kanadska hudoljetnica djelotvorno sredstvo protiv najrazličitijih proljeva.
To djelovanje u znatnoj mjeri potpomaže i eterično ulje.
Još je neizvjesno djeluje li ta biljka i na zaustavljanje krvarenja, te u liječenju reume i gihta.
PRIPREMA ČAJA OD KANADSKE HUDOLJETNICE: Punu čajnu žličicu suhe biljke prelijemo s 1/4 l kipuće vode i nakon 10 minuta ocijedimo.
Po potrebi pijemo 2 do 3 puta dnevno po jednu šalicu neslađenoga čaja.
U nas se ne isplati tu biljku koristiti protiv proljeva jer za to imamo neusporedivo bolje domaće biljke (suhe borovnice, petoprstu).
KANADSKA HUDOLJETNICA U NARODNOJ MEDICINI: Spomenuto je već, da je prvobitna domovina ove biljke Amerika.
Stoga je antički pisci nisu poznavali.
Ni srednjovjekovni pisci, koji su svoje znanje crpili od antičkih, nisu također poznavali kanadsku hudoljetnicu.
Zato nije čudno da je u evropskoj narodnoj medicini primjena te biljke vrlo ograničena.
Samo je ponekad upotrebljavaju za zaustavljanje krvarenja i protiv proljeva.
NUSPOJAVE: Neka štetna djelovanja do sada nisu poznata.
ZADNJE OBJAVLJENI ČLANAK
Poklopljene kazaljke na satu! Znate li zašto ste baš sada pogledali na sat?
Poklopljene kazaljke na satu i njihovo značenje Poklopljene kazaljke na satu! Netko misli na mene! – Koliko ste samo puta [...]