Stvarna istina o šećeru !

Istina o šečeru ; Slatkoća šećera svima je dobro poznata, a mnogima i potpuno neodoljiva.
Međutim, šećer ima i svoju tamnu stranu.
Stručnjaci tvrde kako nas šećer zapravo truje, a većinu vremena uopće nismo ni svjesni u kojoj ga količini konzumiramo.
Slatkoća šećera svima je dobro poznata, a mnogima i potpuno neodoljiva.
Međutim, šećer ima i svoju tamnu stranu.
Stručnjaci tvrde kako nas šećer zapravo truje, a većinu vremena uopće nismo ni svjesni u kojoj ga količini konzumiramo.
Prosječan Amerikanac dnevno konzumira 22 žličice šećera.
Djeca pak dnevno konzumiraju nevjerojatne 32 žličice šećera.
U obzir treba uzeti i savjet liječnika koji upozoravaju da žene ne bi trebale unositi više od šest žličica šećera dnevno, a muškarci devet žličica.
Rafinirani šećer povezan je s pojavom cijelog niza bolesti, kao što su nesanica, vrtoglavica, alergije, manična depresija, kardiovaskularne bolesti, hipoglikemija, gubitak kose, iritacija kože, kvarenje zubi, pretilost, dijabetes tipa 2, karcinom debelog crijeva i gušterače.
Šećer može negativno utjecati na promjene raspoloženja, promjene osobnosti, pojavu razdražljivosti, astme, artritisa, bolesti srca, povišenog kolesterola te endokrinih problema.
Prema podacima američke organizacije za prehranu i dijabetes, povećana konzumacija šećera značajno povećava rizik od degenerativnih bolesti.
Šećer izaziva ovisnost.
Šećer otpušta supstancu nalik opijatu koja aktivira dio mozga zadužen za osjećaj nagrađivanja i užitka.
Prosječan Amerikanac godišnje popije 200 litara zašećerenih pića. Jedna limenka soka u prosjeku sadrži 40 grama šećera, odnosno 10 žličica šećera.
U nešto manje od dvije litre zašećerenog soka, nalazi se prosječno 53 žličice šećera.
Gazirana pića najveći su izvori rafiniranog šećera, posebice na području SAD-a.
Konzumacija šećera raste za jedan posto godišnje, što je veća brzina nego povećanje svjetske populacije ljudi.
Proizvodnja šećera raste brže od njegove potrošnje, što ga čini sve jeftinijim proizvodom.
U posljednjem desetljeću potrošnja šećera povećala se 23 posto.
U američkoj prehrani dodanim šećerom dnevno se unosi dodatnih 496 kalorija.
Konzumacija rafiniranog šećera organizmu oduzima vitamin B. Manjak vitamina B uzrokuje simptome kao što su jako lupanje srca, kronični umor, paranoja, anksioznost, nesanica, problem s koncentracijom, problemi s probavom, osipi te želja za slatkim.
Puno hrane u sastavu ima skriven šećer. Kečap, hot-dog, hamburger, peciva za hamburgere, maslac od kikirikija, pomfrit, umaci za tjesteninu, majoneza, razni umaci za salate te skoro sva obrađena hrana sadrži šećer, čak i ako okus te hrane nije sladak.
Hrana s niskim udjelom masnoća često sadrži šećer radi boljeg okusa.
Rafinirani šećer nema nutritivne vrijednosti, ali zato ima prazne kalorije.
Osim toga, ne sadrži ni vitamine, minerale, enzime, masti i vlakna, jer se sve to izgubi tijekom procesa obrade.
Šećer troši i kalij i magnezij, koji su ključni za zdravlje srca.

Kako rafinirani šećer utječe na tijelo?

Šećer probavni sustav čini kiselim te otapa vitamine i minerale u tijelu, posebice kalcij, neophodan za kosti i zube.
Šećer oslabljuje imunološki sustav te uzrokuje pretjeranu proizvodnju probavnih enzima, što vrlo loše utječe na gušteraču.
Šećer oslabljuje i funkciju jetre, što može dovesti do povećanog krvnog tlaka, problema s kožom i pojave akni.
Rafinirani šećer otežava i protok krvi, ubrzava starenje, pridonosi dentalnim problemima, jača bore i ističe suhu kožu.
Međutim, ako iznenadno i naglo prestanete unositi rafinirani šećer, to može izazvati umor, depresiju, glavobolje i bolove u udovima.
Osim soli, Amerikanci šećer konzumiraju 10 puta više nego li bilo koji drugi oblik aditiva.