Jedić ( SMRTONOSNO BILJE )
Jedić je zeljasta trajnica, u tlu sa sočno odebljalim podankom, na kojem se svake godine razvija novi, gomoljasto odebljali dio, a stari propada.
Iz podanka se razvija uspravna do 1,5 m visoka stabljika s izmjeničnim, dlanasto (na 5 do 7 dijelova) razdijeljenim listovima. Na vrhu stabljike, u grozdastom cvatu, razvija se veći broj cvjetova. Plavi su (rjeđe ljubičasti) i oblikovani poput kacige.
VRIJEME CVATNJE: Od lipnja do rujna.
NALAZIŠTA: jedić je biljka brdskih livada i pašnjaka.
Voli vlažnija mjesta i bogata hranjivim tvarima, pa ga ponegdje ima u velikim količinama. Na samom početku opisa te biljke moramo upozoriti da je jedić vrlo otrovan.
Stoga se nikada ne smije upotrebljavati bez liječničkog nadzora. Na njega moramo prvenstveno upozoriti djecu jer su poznata i takva trovanja djece koja su nastala samo stoga što je dijete duže vremena držalo podanak u vlažnoj ruci.
Jedić je jedna od naših najotrovnijih biljaka, pa u skladu s tim zaslužuje i odgovarajuću pozornost.[better-ads type=”banner” banner=”10969″ campaign=”none” count=”2″ columns=”1″ orderby=”rand” order=”ASC” align=”center” show-caption=”1″][/better-ads]
Ljekovite tvari: Svi dijelovi biljke sadrže znatne količine akonitina i drugih alkaloida.
Ljekovita svojstva i primjena:
Jedić i u najmanjim količinama ima utjecaja na živčani sustav, a zatim na cijelo tijelo.
Prvenstveno treba navesti njegov ljekoviti učinak u olakšavanju bolova zbog neuralgija, upale i uklještenja išijasa, kao i gihta.
Naglasiti treba i dobro djelovanje jedića protiv raznih prehladnih oboljenja (prvenstveno protiv kihanja i bronhijalnog katara).
I liječnici ponekad propisuju kapljice od jedića za olakšavanje bolova ili pak tekuća i maziva sredstva za utrljavanje, pri vanjskoj primjeni.
Ipak, ponovo moramo najstrože upozoriti da sami te pripravke ne smijemo uzimati.
Jedić u narodnoj medicini:
Ovu su biljku u starom vijeku poznavali prvenstveno kao otrovnu.
Jedićem su trovali vrške strijela, kopalja i mačeva.
U tu su otrovnost bili toliko uvjereni, da su ga upotrebljavali za usmrćivanje na smrt osuđenih.
Plinije Stariji prvi govori o njegovoj ljekovitosti kod oboljenja očiju.
Srednjovjekovna medicina nije ga se usudila koristiti pa je niti narodna medicina nije baš cijenila.
Ponekad su ovom biljkom olakšavali bolove i liječili prehladu, reumu, nesanicu, giht te upalu probavnih i dišnih putova.
Od jedića se najčešće priređivao alkoholni ekstrakt ili su pak cijele biljke namakali u vinu.
Pritom ponovo upozoravamo da pripravke od jedića ne smijete upotrebljavati bez liječničkog nadzora, jer je jedić jedna od najotrovnijih europskih biljaka.[better-ads type=”banner” banner=”10971″ campaign=”none” count=”2″ columns=”1″ orderby=”rand” order=”ASC” align=”center” show-caption=”1″][/better-ads]
Nuspojave: Srećom su u narodnoj medicini poznati malobrojni slučajevi trovanja jedićem zbog pogrešne primjene njegovih pripravaka.
I djeca dosta rijetko dolaze u priliku da se otruju tom biljkom jer niti plodovi niti bilo koji njezini dijelovi ne izazivaju želju za jelom, a niti mogućnost da se zamijene nekim drugim jestivim biljkama.
Prvi znaci trovanja jedićem pokazuju se ubrzo nakon što je otrovani pojeo dio te biljke.
Već se za nekoliko minuta javljaju pekući bolovi u ustima i svrbež po cijelom tijelu.
Istodobno, otrovani se trese od groznice, obilato se znoji, obuzima ga mučnina u želucu, povraćanje i proljev te snažno slinjenje.
Zatim se javlja uzetost mišića ruku i nogu, usporava se disanje, postaje sve pliće, gubi se svijest i nastupa smrt.
Čitav taj tijek vrlo je brz. Smrt može nastupiti već 20 minuta poslije uzimanja ove otrovne biljke.
Stoga pri tom trovanju može pomoći samo vrlo brza prva pomoć!
Brzo moramo pozvati liječnika i postići povraćanje kako bi otrovani izbacio što više pojedenog otrova.
U tu se svrhu pije slana voda (1 do 2 žlice soli na čašu vode) te prstom, drškom žlice ili kokošjim perom nadražujemo ždrijelo, dok ne počne povraćanje.[better-ads type=”banner” banner=”12862″ campaign=”none” count=”2″ columns=”1″ orderby=”rand” order=”ASC” align=”center” show-caption=”1″][/better-ads]
Potom se daje prilično aktivnog ugljena (u čašu vode umiješamo 20 do 30 grama).
Ako je otrovani u nesvjestici, ne smijemo mu ulijevati u usta nikakve tekućine.
Jedić: Aconitum napellus L.
Porodica: žabnjaci, Ranunculaceae
Druga imena: nalep, klobučić
Ljekoviti dijelovi biljke: mladi gomolji u toku razvoja, ponekad i svi nadzemni dijelovi cvatuće biljke
Ljekarnički naziv: gomolj jedića – Aconiti tuber, jedić – Aconiti herba
Više informacija o prirodnom liječenju, pročitajte u našoj rubrici bioenergija i prirodno liječenje!
Svidio vam se članak?
Podijelite ga s prijateljima!
ZADNJE OBJAVLJENI ČLANAK
Poklopljene kazaljke na satu! Znate li zašto ste baš sada pogledali na sat?
Poklopljene kazaljke na satu i njihovo značenje Poklopljene kazaljke na satu! Netko misli na mene! – Koliko ste samo puta [...]