Kava – ako je volite piti, ovo trebate znati!

KAVA – napitak za sve meridijane

Kava
Većini suvremenih ljudi nezamislivo je uopće započeti novi dan bez šalice okrepljujućega i razbuđujućeg napitka kave.
Od njezine pradomovine u zabitom kutu Afrike, do trijumfalnog pohoda preko Arabije u Europu i dalje u cijeli svijet, svojim je izvanrednim okusom i djelovanjem na ljudski organizam kava odavno osvojila svijet.
Iako prirodno uspijeva i daje plodove samo u tropskom pojasu, njezin se miris osjeća na svim stranama svijeta.
Zahvaljujući kavi, mnoštvo proizvođača, trgovaca i radnika na plantažama ima pristojan život i dobru zaradu, a tu se govori o brojci od preko 20 milijuna ljudi.
Pa ipak, kava nije odmah postala omiljeno piće.
Povijest njezina probijanja u kuće Arapa, Europljana, Amerikanaca, Azijaca i Australaca bila je vrludava.
Nisu je uvijek i svugdje dočekivali s veseljem; na svom je putu do naših stolova morala savladati mnoge prepreke.
Zato je i povijest kave nadasve zanimljiva i uzbudljiva.
Od njezine pradomovine u zabitom kutu Afrike, do trijumfalnog pohoda preko Arabije u Europu i dalje u svijet.

Užitak prvih stanovnika Zemlje

Tko je prvi otkrio samoniklu, “divlju” kavu? Gdje i kada ju je prvi čovjek počeo koristiti?
Kao hranu? Kao lijek? Kao sredstvo za uživanje ili sve istodobno?
Na ta pitanja nitko ne može dati pouzdan odgovor.
Počeci života kave obavijeni su velom tajni. Iz vremena prapovijesti nema o njoj nikakvih podataka.
No, postoji jedan potpuno pouzdan: kava je kao samonikla biljka, grm i stablo, otkrivena u Africi.
Također se zna da ju je prvi puta čovjek počeo uzgajati i koristiti u obliku napitka najprije u Arabiji.
Najstarija priča o kavi je ona koju je ispričao prorok Muhamed. Kada je Muhamed jednom bio bolestan, Alah mu se smilovao i poslao mu anđele s napitkom “crnim kao kabaa u Meki”.
Popivši tu uzbuđujuću “qahwu”, taj divan napitak, Muhamed je ozdravio.
Osjetio se kao mladić pa je iz sedla izbacio četrdeset ljudi i obljubio mnogo žena, govori priča.
Još je nekoliko pripovijetki i legendi o kavi, no pravi podaci potječu tek iz 15. stoljeća, kada je pijenje kave postala moda u Arabiji.
Smatra se da je iz svoje pradomovine – Etiopije – kava stigla u Jemen preko 26 kilometara širokoga morskog tjesnaca Bab al Mandeba.
Ni tu nema prave povijesne istine, pa ipak sve ukazuje na to da je ona podrijetlom iz današnje jugozapadne etiopske provincije Kaffe koja se nalazi južno od jezera Tana, na visoravni koja je – kako se smatra – kolijevka čovječanstva.
Tamo je kava rasla divlje i svoje crvene plodove nudila vjerojatno već prvim ljudima na zemlji.

Dragocjena biljčica Luja XIV.

Preko spomenutog tjesnaca u Jemen su kavu prenosili islamski hodočasnici, možda i Afrikanci, bilo kao osvajači, bilo kao (kasnije) arapski robovi.
Arapi su brzo uvidjeli da je riječ o čudesnoj biljci, grmu koji daje plodove iz kojih se može pripraviti gotovo čudotvoran, mirišljavi napitak.
Zato su dugo čuvali svoju tajnu i zabranili izvoz kave iz zemlje.
Zabrana i tajna potrajale su sve do 1600. godine, kada su je sasvim slučajno otkrili portugalski i nizozemski moreplovci.
Oni su je vjerojatno ukrali i odnijeli na otok Cejlon u Indijskom oceanu, te su je počeli kultivirati.
Nekako istodobno indijski hodočasnik Baba Budan prokrijumčario je sakriveno sjeme i donio ga svojoj kući u Indiju te ga, očaran svojstvima napitka, počeo rasađivati.
Nizozemac Hendrik Zwaardekroon prenio je biljku 1699. na otok Javu, a guverner nizozemske Indonezije van Horn donio ju je 1706. u Amsterdam.
Tamo je uzgajana u umjetnim uvjetima, u stakleniku, te rasađivana kao ukrasna biljka po staklenicima ostalih europskih gradova. Jedan grm kave stigao je i u Pariz na dar francuskome kralju Luju XIV., koji joj je, smatrajući je dragocjenim raritetom, dao napraviti specijalnu kućicu staklenik u “Jardin des plantes” (Vrtu biljaka).
Upravo odatle, a ne iz Amsterdama ili Arabije, raširila se kava po cijelom svijetu.

Kapetanov vrt – rasadnik kave

Francuska nije bila izuzetno značajna kolonijalna sila, ali je tada u 18. stoljeću, posjedovala mnoge prekomorske zemlje.
Kako se cijelo to stoljeće vodila žestoka imperijalna borba za kolonije između europskih sila Velike Britanije, Francuske i Španjolske, Francuzima je uspjelo učvrstiti se na Karibima, posebno na otoku Martiniku u Malim Antilima.
Taj ne naročito veliki otok odigrao je bitnu ulogu u širenju kave po svijetu.
Prema povijesnim podacima, francuski je kapetan Gabriel Mathieu de Clieu na nejasan način došao so jednoga ukrasnog grma kave iz strogo čuvanog staklenika u Parizu.
Uz veliki napor kapetan je uspio neoštećeni grm prenijeti svojim brodom do Martinika.
Zalijevao je grm svakog dana, a kad je brodu ponestalo vode, gotovo mjesec dana dijelio je svoj obrok vode s biljkom!
Čim je grm posadio u svoj vrt na Martiniku 1723., odmah ga je zaklonio drugim bodljikavim grmovima da ga zaštiti od vjetra, sunca i nepoželjnih očiju.
Svakodnevno ga je pažljivo nadzirao i njegovao, i trud mu se isplatio: pariški “ukrasni” grm dao je svoje prve plodove: zrele, crvene “trešnje” kave.
Znajući koliku dragocjenost predstavlja biljka, počeo ju je i presađivati.
Uspio je uzgojiti mnoštvo novih grmova. Kapetanov vrt postao je rasadište kave za sve francuske posjede, naročito po zemljama Centralne i Južne Amerike.
Iz njegove biljke nastale su plantaže na Jamajci, u Meksiku, na Filipinima i u Venezueli.
Iz jedne jedine kapetanove biljke razmnožilo se do sredine 20. stoljeća oko 18 milijuna stabala!

U čemu je tajna “crnog užitka”?

Najpoznatiji i najvažniji sastojak kave je kofein, koji se apsorbira, odnosno prelazi direktno u krv gdje se zadržava otprilike do četiri sata.
Kofein stimulira centralni živčani sustav, odnosno mozak, te povećava budnost, pažnju i raspoloženje.
Time potiče središnji živčani sustav, odnosno povećava budnost, pozornost, raspoloženje, koncentraciju – a najčešće za sve to ukratko kažemo – otklanja umor.
Za čaj vrijedi da je napitak za osvježenje uz ritual i tradiciju, dok je kava stimulans.
Naime, djelovanje kofeina iz kave dostiže vrhunac za od 5 do 10 minuta (naglo pojačava razinu energije), a nestaje nakon 30-ak minuta, dok iz čaja dostiže vrhunac sporije, nakon 40 do 45 minuta i nestaje kasnije, nakon 70-ak minuta.
No, kava je kava. Samo nam ona može, svojim mirisom osvijestiti sva čula i podići raspoloženje u “trenu”.
U prosječnoj šalici kave ima od 100 do 150 miligrama kofeina.
Zabluda vezana za kavu jest da povisuje krvni tlak, što je samo djelomično točno, jer je efekt povisivanja tlaka kratkotrajan.
Nakon toga vrijednost krvnog tlaka pada više no što je prvobitno narasla, tako da se može reći i da kava snižava tlak!
Osim kofeina, kava sadrži i druge tvari kao što je itrigonelin, koji se pod utjecajem topline pretvara u niacin (iz grupe B vitamina), sadrži i otprilike 600 mirisa, bjelančevinih vlakana.
Četiri puta više antioksidanata nego čaj!
Već stoljećima, kad je riječ o ljekovitim svojstvima, kava izaziva suprotstavljena mišljenja.
Dvadesetih godina prošlog stoljeća smatralo se da kava ima više negativnih djelovanja na ljudsko zdravlje.
Od tada je pa do danas u svijetu objavljeno više od 19 tisuća studija koje svojim nalazima pokazuju da na ljudsko zdravlje kava ipak ima daleko više pozitivnih nego negativnih djelovanja.
Kava kao napitak nedvojbeno potiče koncentraciju, kognitivne procese, ubrzava moždane procese, ublažuje glavobolju, podiže raspoloženje, održava budnost i tako pozitivno djeluje na cijeli organizam.
Također, utvrđeno je da se prženjem u kavi stvara četiri puta više antioksidanata nego u čaju.
Kofein je i vrlo često osnovni sastojak krema i ulja protiv celulita.
Studije koje govore pozitivno o kavi naglašuju da kava može smanjiti rizik od pojave srčanih bolesti i oštećenja jetre, može pomoći u kontroli astme, te ublažiti i čak smanjiti napadaje u slučajevima kada lijekovi nisu učinkoviti.
Međutim, kao i kod svake druge namirnice, kada govorimo o konzumiranju kave, tada govorimo o njezinu umjerenom ispijanju.
Stručnjaci se slažu da je to otprilike tri šalice kave na dan.
Nije utvrđeno šteti li više kave zbog količine kofeina koji se unosi u organizam, ili ovisi o zdravstvenom stanju konzumenta.
Kada se govori o negativnom djelovanju kofeina, ističe se da bez obzira na njezina ljekovita svojstva kava nije za svakoga, jer kod nekih ljudi može izazvati nervozu, ubrzan rad srca, povišenu razinu kolesterola te tako uzrokovati začepljenje arterija ili (konzumira li se u većim količinama) kod ljudi s gastroenterološkim problemima može uzrokovati pojačanu žgaravicu, te može povećati rizik od osteoporoze.

Kava i rak

Američki institut za istraživanje raka u Washingtonu u suradnji s Institutom za istraživanje raka u Londonu, objavio je 1997. najopsežniju studiju o povezanosti prehrane i raka – (šest supernamirnica koje nas štite od raka).
U njoj je među ostalim, naveden i sljedeći zaključak: ‘Većina dokaza pokazuje da regularna konzumacija kave ili čaja nema nikakve veze s rizikom nastanka raka u bilo kojem pogledu.’
Neka druga istraživanja ustanovila su kako pijenje 2-4 šalice kave na dan smanjuje rizik nastanka raka debelog crijeva za 24%!
Znanstvenici londonskog Sveučilišnog kolegija objavili su sredinom 2002. rezultate svojih istraživanja, prema kojima bi kava, čokolada i cola, zbog sadržaja teofilina i kofeina, mogle biti baza novih antikancerogenih lijekova.
Istraživanje je pokazalo kako teofilin i kofein imaju određena protutumorska svojstva.
Oni, naime, pogađaju enzim nazvan p10 delta, te priječe biokemijski postupak ključan za njegovo djelovanje, tj. ulogu koju ovaj enzim ima u preživljavanju i pokretljivosti stanica.

Kava i žensko zdravlje

Brojna istraživanja posvećena su pronalaženju veze između kofeina i različitih aspekata ženskog zdravlja, uključujući osteoporozu, bolesti grudi i reproduktivno zdravlje.
Tijekom 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća rezultati istraživanja provedenih na raznim institutima nisu se podudarali, što je dovelo do razilaženja u mišljenju oko učinaka kofeina na žensko zdravlje.
Tek nedavno, istraživači su potvrdili da je konzumiranje kofeina sigurno za žene.
Danas se većina liječnika i istraživača slaže da je sasvim bezopasno konzumirati umjerene doze kofeina u trudnoći.
Dokazano je da dnevna doza od 300-400 mg (2-3 šalice kave na dan) nema štetnih učinaka ni za majku ni za dijete.
Za one koje žele biti pretjerano oprezni, istraživači preporučuju dnevnu dozu kofeina od 200 mg – 2 male šalice kave.
Ne treba zaboraviti da u trudnoći tijelu treba dva puta više vremena za eliminiranje kofeina.
Većina stručnjaka također se slaže da kofein nije jedan od rizičnih faktora povezanih sa smanjenom plodnošću.
Sadašnji znanstveni dokazi potvrđuju da trudnice i žene koje planiraju trudnoću ne trebaju eliminirati kavu iz prehrane.
U traženju odgovora na pitanje uzrokuje li kava ili pridonosi pobačaju, stručnjaci su imali poteškoća zbog mnoštva čimbenika koji su utjecali na rezultate istraživanja.
Posljednja istraživanja ukazuju da nema nikakve povezanosti između pobačaja i razumnog konzumiranja kave.
Studije pokazuju da umjerena konzumacija kave nema štetnih utjecaja na plod i da od nje ne ovisi hoće li se dijete roditi s nekim oštećenjima.
Utvrđeno je da se polovica kofeina iz šalice kave eliminira iz odraslog organizma nakon 2,5 – 4,5 sata, dok fetusu ili novorođenčetu treba znatno više vremena.

Kava i srce

Većina se liječnika slaže da manje od 5 šalica kave dnevno nema negativnih posljedica na kardiovaskularni sustav.
Ipak, oni koji su doživjeli srčani udar moraju paziti na dnevnu dozu kave.
Pretjerivanje izaziva povećanje broja otkucaja srca, što može dovesti do aritmije i tahikardije.
Osobama s težim poremećajima rada srca preporučuje se potpuno izbjegavanje kave ili upotreba kave bez kofeina.
Saznajte kojih sedam znakova najavljuju srčani udar!

Kava i ljepota

Još su naše prabake znale govoriti da šalica kave ispijene natašte popravlja ten.
Ove tvrdnje nisu bile bez osnova, jer su najnovija istraživanja potvrdila da kofein učvršćuje i štiti zaštitni sloj kože, te se tako dehidracija kože smanjuje.
Suha je koža osjetljiva i podložna starenju.
Kozmetička je industrija uspješno primijenila kofein u hidratantnim kremama za suhu kožu, koje pomažu epidermi da se sama zaštiti stimuliranjem unutarnje proizvodnje lipida.
Kofein se koristi i u preparatima za područje oko očiju, jer stimulira mikrocirkulaciju u slojevima kože, eliminira višak tekućine i čini kožu čvršćom.
Večernjim nanošenjem ovakvih preparata reduciraju se otekline očnih kapaka.
Kofein je i aktivni sastojak mnogih anticelulitnih i krema za mršavljenje.
Sloj celulita čine nagomilane masti u stanicama koje nadebljaju, uzrokujući promjene tkiva i kolagenskih vlakana.
Svojim lipolitičkim svojstvima kofein pokreće mehanizam raščlanjivanja masti u nadebljanim stanicama zbog čega se one smanjuju.
Kofein se dodaje u kreme za mršavljenje zajedno sa sastojcima koji dreniraju i poboljšavaju mikrocirkulaciju.
Ovakve kreme stimuliraju izmjenu tvari i reduciraju količinu masti nakupljenu u stanicama.
One učvršćuju kožu, smanjuju gustoću tzv. guščje kože, jastučiće i masne naslage.
Bogatstvo aroma sadržanih u zrnu kave potaknulo je i kreatore parfema da ih ugrade u ženske i muške mirise.
U ženskim mirisima prevladava topla i nježna aroma kave, dok kod muških mirisa do izražaja dolazi gorkasta aroma.

NAPRAVITE NAJBOLJU KAVU!

• Kavu je najbolje čuvati u zatvorenoj staklenoj posudi, jer su njeni najveći neprijatelji vlaga i zrak, a ne odgovara joj ni sunčeva svjetlost, jer i tada gubi svježinu.

Čuvajte je u hermetičkoj, tamnoj posudi, udaljenoj od izvora topline.

• Najbolji način da uvijek imate svježu kavu jest da je sami meljete.

Svježe mljevena kava uvijek ima snažniju aromu od one koja je stajala.

• Postoji veliki broj napitaka od kave, pa je možete kombinirati sa: čokoladom, mlijekom, alkoholnim pićima, šlagom, sladoledom,,,
• Najbolja temperatura za kuhanje kave je 95°C tj. neposredno prije no što voda zavrije. Na nižoj temperaturi od ove ne ekstrahira se dovoljno kofeina i esencijalnih ulja iz zrna, pa je kava “slaba”, dok se na višoj povećava kiselost.
• Posjedujete li aparat za espresso i capuccino, te želite dobiti bogatu pjenu od mlijeka pod pritiskom, konobarski maheri otkrili su da u mlijeko trebate staviti nekoliko kapi mineralne vode. Pjena će biti jednostavno božanstvena!
• Za obožavatelje kave sa šlagom, mala tajna usavršavanja okusa: dok mutite šlag, u vrhnje dodajte nekoliko kapi ruma.

Svidio Vam se naš članak na temu: Kava?

Imate li prijatelje koji vole kavu, podijelite ovaj post s njima!

SaveSave