Meditacija – što je to i kako se primjenjuje?

Meditacija

Meditacija
Meditacijske tehnike zauzimaju sve istaknu­tije mjesto u fizikalnim terapijama u kojima je potrebna relaksaci­ja.

Osim toga, kad se primjenjuje kao sredstvo za postizanje promjene stupnja svijesti, meditacija ima očite veze i s mesmerizmom i hipnotizmom devetnae­stog stoljeća, a znatan je i njen doprinos autosugestiji (kuei­zmu i autogenom treningu).

Meditacija je donekle pogrešan izraz, jer u običnom govoru znači razmišljanje, udubljivanje u problem, dok je u terapij­skom smislu cilj meditacije ovladati umom i usredotočiti ga,  tako da »oslobađa čovjeka ropstva nesuvislih misli i popratnih osjećaja koji raspršuju energiju, uzrokuju stres i patnju«.

Povijest – meditacija

U Indiji i u mnogim dijelovima Azije meditacija se spominje već u prvim pisanim spomenicima, a nalazimo je i u nekim plemenskim zajednicama, što upućuje na to da bi početke medita­cije možda valjalo potražiti u nastojanjima šamana i vračeva da olakšaju dovođenje u trans radi proricanja.

U početku je najčešća metoda bila gledanje u neki predmet sve dok se mašta takoreći ne razigra i ne počne stvarati slike kao pri gledanju u kristalnu kuglu.
Zatim su se počele primjenjivati »mantre« (svete riječi na koje se meditator nastoji koncentrirati da se oslobodi neželjenih misli).

Razvoj meditacijskih tehnika

Na istoku se meditacija razvila u jogu i postala njenom glavnom značajkom.

Na Zapadu je, međutim, pošla drugim putem, manifestirajući se u molitvi.

Premda je u kršćanskim zajednicama molitva bila oblik meditacije (a i danas je u nekim samostanskim redovima), postepeno je prerasla iz apstrahiranja same sebe od svjesne misli u komuniciranje s Bogom ili Kristom ili Bogorodicom radi ispovijedanja grijeha i molbe za oprost (iznimka je »Kristova molitva« u ruskoj pravoslavnoj tradiciji).

Premda su neki na Zapadu primjenjivali meditacijske tehnike prema budistič­kom uzoru, one nisu privukle opću pažnju sve do pojave

Maharishi Mahesh Yogija (wiki) i transcendentalne meditacije (TM).
Njegova je mantra-tehnika najuspješniji oblik medita­cije koji se pojavio posljednjih godina na Zapadu.

Postao je slavan preko noći, pa je šezdesetih godina njegov pokret stekao mnogo sljedbenika u Europi i Americi; među njima neko su vrijeme bili i Beatlesi i druge poznate ličnosti.

TM je odigrala važnu ulogu u uvođenju meditacije kao oblika terapije, jer su upravo ispitivanja provedena na sljedbenicima

TM uvjerila profesora Herberta Bensona i njegove kolege na Harvardu u njezinu vrijednost, što je Benson i opisao u svom bestseleru The

Relaxation Response (Reagiranje relaksaci­jom).

Otad je meditacija sastavni dio mnogih vrsta liječenja, npr. fizikalnih terapija poput osteopatije, akupunkture, kao i psiholoških te medijalnih terapija i autogenog treninga.

Cilj – meditacija

Danas postoje mnoge škole različitih pa i upadljivo proturječnih mišljenja o cilju meditacije, a još više o pravim načinima provođenja meditaci­je.

Glavni načini “vođene” meditacije su:
Intelektom – uz pretpo­stavku da se znanje i mudrost mogu meditacijom razviti do transcendencije

Emocijama – kao u kršćanskoj koncepciji »Bog je ljubav« (i u nekim drugim kultnim učenjima);

Tijelom – vježbama kakve predlažu učitelji hata-joge i tai chija i akcijom, kao u metodama koje su se razvile iz borilačkih vještina poput aikida.

Postoje i tehnike meditacije namijenjene specifičnim bole­stima, a dvije od njih – terapija vizualizacijom i intenzivnom meditacijom  za bolesnike od karcinoma – privukle su zanimanje i u krugovima službene medicine, premda ih još nisu prihvatili specijalisti za liječenje raka.

Postupak

Svaki se od navedenih načina meditacije može donekle uklopiti u ostale metode.

U meditaciju ćete se najneposred­nije uputiti ako se priključite nekoj grupi u vašem mjestu, po mogućnosti na preporuku prijatelja.

Ako ste se odlučili za meditacijsku grupu i idete na seansu prvi put, osobito radi liječenja, najvjerojatnije ćete početi s mantra-metodom ili tehnikom koncentracije na disanje – brojeći, »osvješćujući« i »osjećajući« udisaje.

To su samo pomagala kojima ćete uvježbavati odvajanje od uobičajenog nivoa svijesti.

Ako imate poteškoća s mislima, pročitajte naš članak: meditacija za opuštanje!

Transcendentalna meditacija

Vježbe se obično uče na četverosatnim seansama, četiri uzastopna dana, s ciljem da se pokaže učenicima kako da se služe mantrama ili formulama radi postupnog postizanja sve mirnije razine razmišljanja, sve do stadija transcendiranja misli u uobičajenom smislu.

Koliko je god to naizgled jednostavno, tumači transcendentalne meditacije uporno tvrde da se taj preliminarni stadij ne može naučiti ni iz kakvog priručnika, zato što »učitelj mora ne samo pokazati učeniku kako da doživi istančane razine razmišljanja, nego mora nadzirati i njegovo doživljavanje na tom putu«.

Premda se preliminarni četverodnevni tečaj može pohađati bez obaveza u centrima Međunarodnog meditacijskog dru­štva, transcendentalna se meditacija doista razvila u kult.

Čak i početni tečaj ima kultni prizvuk; voditelj svakom učeniku saopćava mantru koja mora ostati tajna, a učenici koji nastave pohađati daljnje tečajeve odmah prelaze na nešto što očito više nije terapija.

Istraživanja (meditacija)

Ako je smatramo samo terapijskom metodom, vrijednost je meditacije u tome što je ona sredstvo protiv stresa.

Budući da se relaksira um, smiruje se i tijelo, i homeostatskom se mehanizmu pruža prilika da ponovno uspostavi svoju kontro­lu.

Premda taj proces još nije razjašnjen, brojni podaci dobiveni istraživačkim projektima pokazuju da meditacija ima značajno fiziološko i psihološko djelovanje.

Kad su se početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća pojavili prvi rezultati istraživanja fiziološkog djelovanja medi­tacije, koji su pokazali upadljive promjene srčanog ritma, disanja i električne vodljivosti kože, dočekani su donekle s nevjericom.

Pogodni slučajevi / Samopomoć – meditacija

Moglo bi se reći da smo svi pogodni slučajevi za meditaciju, jer ona potiče relaksaciju uma i tijela i time ublažava napetost i štiti nas od poremećaja uzrokovanih stresom.

Bez obzira na različitost teh­nika meditacija, postoje neka osnovna pravila zajednička svima koji kreću s meditacijom.

Planirajte tako da ne vježbate meditaciju odmah poslije jela ili uzimanja stimulansa.

Izbjegavajte sve što vam može odvratiti pozornost; odaberite mirnu prostoriju daleko od telefona.

Meditirajte sjedeći ispred predmeta koji vam stvara ugodu, npr. vaze sa cvijećem uz prigušeno svjetlo.

Udobno se smjestite i općenito poduzmite sve da vam bude udobno.

Ako vas netko prekine, nemojte »skakati« iz meditacije, već polako »izranjajte«.

Kad ste gotovi, mirujte još nekoliko minuta prije no što se ponovno primite svakodnevnih dužnosti.

Neki učitelji meditacije koji sebe ne smatraju zagovornicima »strožih oblika meditacije« ipak smatraju da je izvjesna nelagoda poželjna u početnim stadijima učenja meditacije ­zato što morate naučiti sjediti u ispravnom položaju (to jest, ne smijete se samo mlitavo »skljokati« u naslonjač) ili zato da sami sebi pokažete kako prelaženje u promijenjeno stanje svijesti uklanja svijest o nelagodi – ili pak iz oba razloga.

Nadam se da sam vam barem malo uspio približiti ovu savršenu tehniku za opuštanje. Koristite je redovno i rezultati sigurno neće izostati.

Svidio Vam se članak Meditacija?

Podijelite ga s prijateljima!

Ne propustite pročitati članak o staroj i zaboravljenoj molitvi koja vam može promijeniti život!