Moždani udar

Kako nastaje moždani udar i kako ga liječiti

Mozak je kontrolni centar organizma koji kontrolira praktično sve tjelesne funkcije, od disanja i kucanja srca, do sposobnosti govora i mišljenja.
Kao i ostalim organima našeg tijela, mozgu je također potreban stalan dotok krvi i kisika da bi normalno funkcionirao. Pogoršano snabdijevanje mozga krvlju može izazvati iznenadni prestanak funkcioniranja mozga – moždani udar. Ukoliko nivo kisika u mozgu padne dovoljno nisko, može doći do trajnog neurološkog oštećenja.
Nisu svi moždani udari isti; neki su tako blagi da čovjek nije ni svjestan činjenice da je pretrpio moždani udar.
U nekim slučajevima osoba može osjećati samo blagu obamrlost lica ili ruke, a tijekom kratkog vremena može imati i poteškoća u govoru ili jasnom razmišljanju. Kod nekih drugih, pak, moždani udar može biti tako razoran da za posljedicu ima trajnu paralizu ili, čak, smrt.
Mada su svi moždani udari rezultat smanjenog dotoka krvi u mozak, taj okidač ne okine uvijek iz istog razloga. Među uobičajene uzroke moždanog udara spadaju ateroskleroza, ugrušci krvi, unutrašnje krvarenje i aneurizma.
Ateroskleroza, odnosno sužavanje ili potpuno zakrečavanje arterija uslijed masnih naslaga, uzrok je oko polovine od ukupnog broja slučajeva moždanih udara. No, uz pomoć pravilne prehrane, odgovarajućih dodataka i zdravog načina života, aterosklerozu je moguće spriječiti.
U nekim slučajevima do moždanog udara dolazi kada arteriju koja dovodi krv blokira ugrušak krvi.
Postoji nekoliko dodataka prehrani koji mogu spriječiti nastajanje krvnih ugrušaka, ali o njima ćemo malo kasnije.
Pored toga, slabljenje cerebralne arterije, zvano aneurizma, može dovesti do pucanja te arterije, uslijed čega dolazi do unutrašnjeg krvarenja.
Mada za neke aneurizme postoji genetska predispozicija, održavanje krvnog tlaka u okvirima normale može preventivno djelovati na slabljenje arterija, što je i uzrok stvaranja aneurizme. Nepušenje također značajno smanjuje rizik od aneurizme i moždanog udara.
U mnogim se slučajevima, međutim, moždani udar može izbjeći jednostavnom prevencijom medicinskih preduvjeta koji nas čine ranjivim u tom pogledu. Podaci koji slijede pomoći će vam da ne doživite moždani udar.
Vitamini mogu spriječiti moždani udar
Već nekoliko godina, liječnici svojim pacijentima prepisuju male doze aspirina u cilju sprečavanja stvaranja tzv. ljepljive krvi, odnosno ugrušaka koji mogu izazvati moždani udar. Neki novi dokazi navode na pomisao da vitamin E, ako se uzima zajedno s aspirinom, može pojačati djelovanje aspirina da spriječi zgrušavanje krvi. Ugruške krvi stvaraju tzv. krvne pločice, posebna grupa stanica koje se zakače za zidove arterija i stvaraju grudice. Da bi se uspjele zakačiti, one izbacuju neku vrst „užeta” ili sidra.
Kad se dovoljno krvnih pločica nađe zajedno, jedan dio njih može se odvojiti i formirati ugrušak. Ako taj ugrušak putuje arterijom koja isporučuje krv u mozak, dolazi do moždanog udara. Jedno intrigirajuće istraživanje navodi na pomisao da vitamin E i aspirin mogu poništiti sposobnost krvnih pločica da proizvode ona „sidra” koja su im neophodna da bi se prikačile na zidove arterija, sprečavajući tako stvaranje ugrušaka u najranijem mogućem stadiju. U tom istraživanju, objavljenom u
„Američkom časopisu za kliničku ishranu” (prosinac 1995.), ispitivanju je bilo podvrgnuto stotinu pacijenata koji su pretrpjeli moždane udare slabijeg intenziteta. Nekima od njih davano je svakodnevno 325 mg aspirina, nekima 325 mg aspirina plus 400 i. j. vitamina E, a nekima placebo (lažni lijek). Nakon osamnaest mjeseci, pregledom krvi pacijenata otkriveno je da je kombinacija aspirina i vitamina E bila mnogo djelotvornija nego sam aspirin ili placebo u smanjivanju broja sidara krvnih pločica.
OPREZ: Prije nego što se odlučite na terapiju kombiniranjem vitamina E i aspirina, posavjetujte se s vašim liječnikom. Ova terapija ne preporučuje se ljudima s previsokim krvnim tlakom, kao ni onima koji uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi. Ne prelazite preporučene doze vitamina E – u megadozama, on kod nekih osoba može izazvati krvarenje.
Karotenoidi — Istraživači bostonske studije o zdravstvenom stanju medicinskih sestara utvrdili su da kod žena koje jedu mnogo mrkve i špinata, namirnica koje su bogate karotenoidima (beta-karotenom i luteinom), postoji znatno manji rizik od moždanog udara nego kod žena koje navedene namirnice konzumiraju samo povremeno.
Međutim, dobra ishrana ne koristi samo ženama. Jedno istraživanje, u kojem je sudjelovalo 832 muškarca starosti od četrdeset pet do šezdeset pet godina, a koje je trajalo tri godine, sugerira da svakodnevno konzumiranje voća i povrća može pružiti zaštitu od faktora rizika koji kod muškaraca dovode do moždanog udara.
Vitamin A – Dokazi da vitamin A može ublažiti stupanj neuroloških oštećenja kod pacijenata koji su pretrpjeli moždani udar potiču od jednog belgijskog istraživanja. Liječnici su mjerili nivoe vitamina A i E u serumima osamdeset osoba koje su patile od ishemije, središnje cerebralne arterije.
Pacijenti kojima je u krvi pronađena visoka koncentracija vitamina A patili su od manjih neuroloških oštećenja izazvanih moždanim udarom i brže i potpunije su se oporavljali nego osobe kod kojih je ta koncentracija bila niža. Ohrabrujuće novosti glase da se mnogo ljudi iz prve grupe gotovo potpuno oporavilo u roku od dvadeset četiri sata, a samo je kod dvoje ostao ozbiljan stupanj invaliditeta kao posljedica moždanog udara.
Liječnici nagađaju da vitamin A djeluje preventivno na oštećenje mozga tako što ima jače antioksidantno djelovanje u uvjetima smanjene količine kisika, što je slučaj za vrijeme moždanog udara.

Minerali i moždani udar

Kalcij i vitamin D — Nedovoljno unošenje kalcija i vitamina D povezuje se s moždanim udarom. Istraživači su usporedili prehranu trideset pet zdravih žena normalnog krvnog tlaka, koje su pretrpjele moždane udare, s prehranom onih koje nikada nisu doživjele moždani udar. Rezultati ukazuju na to da hrana zdravih žena sadrži 38 posto više vitamina D i 17 posto više kalcija od hrane onih koje su bile žrtve moždanog udara.
Selen i moždani udar – Ovaj mineral sinergičan je s vitaminom E, što znači da u međusobnoj kombinaciji imaju jače djelovanje. Ljudi koji žive u područjima u kojima je zemljište siromašno selenom (i on stoga nije prisutan u vodi tog kraja, kao ni u namirnicama koje se tu uzgajaju), češće doživljavaju moždane udare od ljudi koji žive u područjima sa zemljištem koje je bogato selenom.
Štoviše, jugozapad SAD-a – zbog velikog broja slučajeva ove bolesti poznat i kao ‘pojas moždanih udara’ – područje je najsiromašnije selenom u Sjedinjenim Američkim Državama. Među dobre prirodne izvore selena spadaju prokulica, bijeli luk, integralna pšenica, crni luk, morski ljuskavci, piletina i crno grožđe. Selen je također i sastavni dio mnogih antioksidantnih formula.
Kalij i moždani udar – Jedno istraživanje pokazalo je da prehrana siromašna kalijem može prouzročiti visok krvni tlak. Konzumiranje dovoljnih količina namirnica bogatih kalijem, kao što su banane, sok od naranče, rajčica, sušene marelice, lima grah i krumpir, može biti presudna za reguliranje krvnog tlaka.
Blagotvorno ljekovito bilje
Lucerka i moždani udar – Ispitivanja vršena na životinjama pokazala su da lucerka pomaže u snižavanju nivoa kolesterola u krvi i naslaga plaka na zidovima arterija. Dodatna se istraživanja provode kako bi se utvrdilo djeluje li tako i na ljude.
Đumbir i moždani udar — Ova ljekovita biljka može sniziti razinu kolesterola u krvi, ako je vjerovati rezultatima istraživanja objavljenima u „Novoengleskom medicinskom časopisu”.
Ona također pomaže u snižavanju krvnog tlaka i sprečava unutrašnje zgrušavanje krvi, koje ponekad može dovesti do moždanog udara.
Ginko biloba i moždani udar — Ginko je definitivno biljka od životne važnosti za mozak i, pored toga što poboljšava pamćenje, ona može i zaštititi vaš mozak od letalnog efekta moždanog udara. Nedavno su naučnici otkrili da ginko može omesti djelovanje supstance koju proizvodi organizam, zvane faktor aktiviranja krvnih pločica (PAF), koji je u vezi s arterijskim protokom krvi.
Starenjem dotok krvi u mozak opada, što rezultira smanjenom količinom kisika koji dopire do moždanih stanica. Desetine istraživanja sukurkuma pokazale su da ginko u značajnoj mjeri povećava dotok krvi u mozak i da može ubrzati oporavak nakon moždanog udara. Potreban je oprez kod kombinacije s određenim medicinskim lijekovima, više o tome pročitajte ovdje.
Ulje od estragona i moždani udar — Ovo ulje sadrži bioflavonoide (ruten) koji jačaju zidove kapilara. Ispitivanja na životinjama pokazuju da ruten pomaže u prevenciji stvaranja naslaga plaka koje mogu da suze arterije i uzrokuju gubitak kisika, što dovodi do moždanog udara.
Kurkuma i moždani udar — Kurkuma se u Indiji već tisućama godina upotrebljava i kao ljekovita i kao začinska biljka. Njena mnogobrojna ljekovita svojstva dobro su dokumentirana, a nedavna ispitivanja pokazuju da kurkuma može pomoći u snižavanju nivoa kolesterola i prevenciji stvaranja ugrušaka krvi koji mogu inicirati moždani udar.
Više o kurkumi, pročitajte u našem članku: Kurkuma – 12 glavnih prednosti ljekovite Kurkume!