Divlja Mrkva

Divlja Mrkva =  Daucus carota L.
Domaća Mrkva = Daucus sativus, (Hoffm.) Roehl.


Porodica: štitarke, Apiaceae, (Umbelliferae).


Ljekoviti dijelovi biljke: korijen, u narodnoj medicini (rijetko) također i nadzemni dijelovi i plodovi.


Ljekarnički naziv: korijen divlje mrkve – Dauci carotae radix, divlja mrkvaDauci carotae herba, plod divlje mrkve – Dauci carotae fruc­tus.


OPIS:

Divlja mrkva je dvogodišnja biljka, te se prve godine nad zemljom razvijaju samo listo­vi a u zemlji snažno odebljali bijeli korijen, koji kasnije, naročito tijekom druge godine, jako otvrdne.

Stabljika se razvija u drugoj godini, uspravna je, visoka često i 1 m, sa stršećim dlakama, okrugla, izbrazdana i šuplja, a u čvorovima s izmjeničnim listovima.

Oni su 2 do 3 puta perasto izrezani, pri dnu s rukav­cem.

Štitasti cvat ima pri dnu narezane listove ovoja i sadrže brojne, sitne, bijele cvjetove, a u središtu jedan (sterilan) crnoljubičasti cvijet, koji primamljuje kukce.

Nakon cvatnje, osi cvata povinu se prema gore te se oblikuje gnijezdu slična tvorevina koja štiti plodove u razvoju.

Kako su štitarke međusobno dosta slične, kao važan znak raspoznavanja divlje mrkve upravo je taj tamni cvijet u središtu cvata, a plodovi se odlikuju s više nizova izrazitih bodlji.


VRIJEME CVATNJE:
Od lip­nja do listopada.


NALAZIŠTA:
Divlja mrkva česta je biljka, koja voli gnojna tla.

Nalazimo je prvenstveno na plodnim livadama, po napu­štenim poljima, uz poljske putove, a raste i kao okopavinski korov.


VRIJEME I NAČIN SABI­RANJA:

Biljku treba dobro poznavati da ne bi slučajno došlo do zamjene s nekom od otrovnih štitarki.

U uzgoju je česta pitoma mrkva i od nje dobivene brojne sorte.

Sve su vrlo zdrave i, također, ljekovite.

Međutim, ako želimo upotrebljavati upravo divlju mrkvu, njezino ćemo korijenje iskapati u proljeće (ožujak) ili u kasnu jesen (u proljeće prije izbijanja stablji­ke, a ujesen nakon završetka vegetacije prve godine).

Iz korijena se najčešće priređuje sok, a samo se izuzetno korijen i suši, na zraku, a prethodno se uzdužno razreže.

Divlja Mrkva, nadzemni dio biljke beremo u vrijeme cvatnje, odrežemo je pedalj iznad zemlje, vežemo u snopiće i sušimo na zračnu mjestu.

Štice s plodovima beremo malo prije nego su posve zreli, dok se još čvrsto drže cvjetnih stapki, a sušimo ih u sjeni i na zračnu mjestu.

Nakon sušenja skidamo plodove.


LJEKOVITE TVARI DIVLJE MRKVE:
Provitamin A, vitamini B i E, flavonoidi, eterično ulje i još neke drugi elementi.


LJEKOVITA SVOJSTVA I PRIMJENA:

divlja mrkva korjen Službena medi­cina upotrebljava mrkvu (prvenstveno pitomu) kod probavnih smetnji dojenčadi i kod pomanj­kanja vitamina A, često protiv glista, a pone­kad i kao diuretik (za izlučivanje vode).

Koristi se sok od mrkve (najbolji je svježe priređen).

Umjesto soka, jednako se uspješno koristi i svježe rezana mrkva.

Također je vrlo zdrava i kuhana mrkva.

O količini koju treba uzimati mišljenja se vrlo razilaze. R. F. Weiss preporučuje da se djeci koja imaju gliste, tije­kom l do 2 dana ne daje druga hrana osim mrkve i raznim načinima pripreme, količinski po želji, ribana ili sjeckana mrkva.

Soka od mrkve daje se oko 1/2 l dnevno.

Djeci s probavnim smetnjama dajemo u više navrata tijekom dana po jednu žlicu soka od divlje mrkve.

DIVLJA MRKVA U PRIRODNOJ MEDICINI:

Prirodna medicina je detaljno preuzela preporuke P. A. Matthiolusa iz 1563.

U prirodnoj medicini divlja mrkva slovi kao ljekovitija od pitome.

Matthiolus piše da je kuhana mrkva ukusna, da koristi želucu, pomaže izlučivanju mokraće, potiče tek i pro­bavu.

Prah od suhog ploda pomiješan s vinom koristi probavi, uklanja kamence i bijelo pra­nje.

Protiv kamenaca savjetuje se kuhana mr­kva, i to sve zajedno; korijen, listovi i plodovi.

Poslije kuhanja voda se izlije u kadu i u nju posjedne bolesnik.

Treba spomenuti da se kašom od pitome mrkve liječe čirevi i otvorene rane na goljenici.

Pritom se koristi svježe mljevena mrkva izmiješana s medom.

Uz sve to, mrkva slovi kao dobro sredstvo za jačanje imuniteta i umirenje.


PRIPREMA ČAJA OD MRKVE (KORIJENA, STABLJIKE S LISTOVIMA I PLODOVA):

2 čajne žličice suhih, nekih od navedenih dijelova mrkve ili izmiješanih, prelijemo
1/4 l kipuće vode i ostavimo 5 minuta.
Čaj pijemo tijekom dana u gutljajima, 1/4 do 1/2 l dnevno.


NUSPOJAVE:

Mrkva je zdrava i nema štetnih posljedica čak i ako je jedemo na kilograme dnevno.

Upravo u takvim slučajevima može doći do suviška provitamina A, pa s tim u vezi i nekih smetnji.

ZADNJE OBJAVLJENI ČLANAK