Divlja Mrkva
Divlja Mrkva = Daucus carota L.
Domaća Mrkva = Daucus sativus, (Hoffm.) Roehl.
Porodica: štitarke, Apiaceae, (Umbelliferae).
Ljekoviti dijelovi biljke: korijen, u narodnoj medicini (rijetko) također i nadzemni dijelovi i plodovi.
Ljekarnički naziv: korijen divlje mrkve – Dauci carotae radix, divlja mrkva – Dauci carotae herba, plod divlje mrkve – Dauci carotae fructus.
OPIS:
Divlja mrkva je dvogodišnja biljka, te se prve godine nad zemljom razvijaju samo listovi a u zemlji snažno odebljali bijeli korijen, koji kasnije, naročito tijekom druge godine, jako otvrdne.
Stabljika se razvija u drugoj godini, uspravna je, visoka često i 1 m, sa stršećim dlakama, okrugla, izbrazdana i šuplja, a u čvorovima s izmjeničnim listovima.
Oni su 2 do 3 puta perasto izrezani, pri dnu s rukavcem.
Štitasti cvat ima pri dnu narezane listove ovoja i sadrže brojne, sitne, bijele cvjetove, a u središtu jedan (sterilan) crnoljubičasti cvijet, koji primamljuje kukce.
Nakon cvatnje, osi cvata povinu se prema gore te se oblikuje gnijezdu slična tvorevina koja štiti plodove u razvoju.
Kako su štitarke međusobno dosta slične, kao važan znak raspoznavanja divlje mrkve upravo je taj tamni cvijet u središtu cvata, a plodovi se odlikuju s više nizova izrazitih bodlji.
VRIJEME CVATNJE:
Od lipnja do listopada.
NALAZIŠTA:
Divlja mrkva česta je biljka, koja voli gnojna tla.
Nalazimo je prvenstveno na plodnim livadama, po napuštenim poljima, uz poljske putove, a raste i kao okopavinski korov.
VRIJEME I NAČIN SABIRANJA:
Biljku treba dobro poznavati da ne bi slučajno došlo do zamjene s nekom od otrovnih štitarki.
U uzgoju je česta pitoma mrkva i od nje dobivene brojne sorte.
Sve su vrlo zdrave i, također, ljekovite.
Međutim, ako želimo upotrebljavati upravo divlju mrkvu, njezino ćemo korijenje iskapati u proljeće (ožujak) ili u kasnu jesen (u proljeće prije izbijanja stabljike, a ujesen nakon završetka vegetacije prve godine).
Iz korijena se najčešće priređuje sok, a samo se izuzetno korijen i suši, na zraku, a prethodno se uzdužno razreže.
Divlja Mrkva, nadzemni dio biljke beremo u vrijeme cvatnje, odrežemo je pedalj iznad zemlje, vežemo u snopiće i sušimo na zračnu mjestu.
Štice s plodovima beremo malo prije nego su posve zreli, dok se još čvrsto drže cvjetnih stapki, a sušimo ih u sjeni i na zračnu mjestu.
Nakon sušenja skidamo plodove.
LJEKOVITE TVARI DIVLJE MRKVE:
Provitamin A, vitamini B i E, flavonoidi, eterično ulje i još neke drugi elementi.
LJEKOVITA SVOJSTVA I PRIMJENA:
Koristi se sok od mrkve (najbolji je svježe priređen).
Umjesto soka, jednako se uspješno koristi i svježe rezana mrkva.
Također je vrlo zdrava i kuhana mrkva.
O količini koju treba uzimati mišljenja se vrlo razilaze. R. F. Weiss preporučuje da se djeci koja imaju gliste, tijekom l do 2 dana ne daje druga hrana osim mrkve i raznim načinima pripreme, količinski po želji, ribana ili sjeckana mrkva.
Soka od mrkve daje se oko 1/2 l dnevno.
Djeci s probavnim smetnjama dajemo u više navrata tijekom dana po jednu žlicu soka od divlje mrkve.
DIVLJA MRKVA U PRIRODNOJ MEDICINI:
Prirodna medicina je detaljno preuzela preporuke P. A. Matthiolusa iz 1563.
U prirodnoj medicini divlja mrkva slovi kao ljekovitija od pitome.
Matthiolus piše da je kuhana mrkva ukusna, da koristi želucu, pomaže izlučivanju mokraće, potiče tek i probavu.
Prah od suhog ploda pomiješan s vinom koristi probavi, uklanja kamence i bijelo pranje.
Protiv kamenaca savjetuje se kuhana mrkva, i to sve zajedno; korijen, listovi i plodovi.
Poslije kuhanja voda se izlije u kadu i u nju posjedne bolesnik.
Treba spomenuti da se kašom od pitome mrkve liječe čirevi i otvorene rane na goljenici.
Pritom se koristi svježe mljevena mrkva izmiješana s medom.
Uz sve to, mrkva slovi kao dobro sredstvo za jačanje imuniteta i umirenje.
PRIPREMA ČAJA OD MRKVE (KORIJENA, STABLJIKE S LISTOVIMA I PLODOVA):
2 čajne žličice suhih, nekih od navedenih dijelova mrkve ili izmiješanih, prelijemo
1/4 l kipuće vode i ostavimo 5 minuta.
Čaj pijemo tijekom dana u gutljajima, 1/4 do 1/2 l dnevno.
NUSPOJAVE:
Mrkva je zdrava i nema štetnih posljedica čak i ako je jedemo na kilograme dnevno.
Upravo u takvim slučajevima može doći do suviška provitamina A, pa s tim u vezi i nekih smetnji.
ZADNJE OBJAVLJENI ČLANAK
Poklopljene kazaljke na satu! Znate li zašto ste baš sada pogledali na sat?
Poklopljene kazaljke na satu i njihovo značenje Poklopljene kazaljke na satu! Netko misli na mene! – Koliko ste samo puta [...]