Regulacija neugodnih plinova probavnog trakta složen je proces koji obuhvaća njihovu proizvodnju, kretanje u crijevnom sustavu, ali i njihovu apsorpciju iz crijeva u krvotok.
U normalnim okolnostima u tijelu zdrava čovjeka proizvodi se otprilike 500 ml crijevnih plinova, ali se u crijevnom sustavu kontinuirano nalazi oko 50-200 ml plina.
Ljudi ispuštaju plinove prosječno 14-20 puta dnevno – što se kaže: ispuštaju vjetrove.
To je normalan proces.
Međutim, prekomjerna proizvodnja plinova nije neugodna samo zato što se trbuh napuhava, nego osoba dobiva epitet antisocijalne ako izlazak plinova iz tijela prate glasni i “mirisni” efekti.
Količina plinova u crijevima ovisi u prvom redu o ravnoteži ulaska i izlaska plinova.
Dio plinova iz organizma izlazi putem podrigivanja – pogotovo iz želuca – no ako “zakasni lift”, tada izlazi preko anusa, što se latinski nazivaflatus.
99% komponenata tih plinova nemaju mirisa, ali krivci za neugodan miris su bjelančevine i pojedine masti koje stižu do debelog crijeva.
Glavninu crijevnih plinova čine dušik, vodik, ugljični dioksid, kisik i metan.
Vodik i metan su zapaljivi.
Zaudaranje crijevnih plinova možemo “zahvaliti” bakterijama koje u debelom crijevu reduciraju sulfat.
One proizvode činitelje crijevnih plinova koji izazivaju smrad: metantiol, vodikov sulfid, dimetil-sulfid, metil-indol.
Trbuh uvijek sadržava plinove, odnosno zrak, u svodu želuca (fundusa).
Dio plina stiže gutanjem pri ubrzanom jedenju, pijenju ili žvakanjem žvakaće gume, pušenjem i pijenjem gaziranih pića.
Osobe pod stresom ili one koje pate od poremećaja ponašanja, mogu progutati previše zraka (aerofagija).
Ugljični dioksid proizvodi se pri neutralizaciji želučanog soka u crijevima, a prilikom neutralizacije žuči nastaju i drugi plinovi.
Polugotova ili ekspresna jela s pregršt dodataka sadržavaju brojne neprobavljive sastojke.
Ali i kod normalne ishrane u tijelo ulaze neprobavljive tvari, koje flora debelog crijeva razgrađuje, fermentira, te se na taj način prozvode crijevi plinovi.
I među zdravim namirnicama ima takvih iz kojih se nakon jedenja proizvodi velika količina plina zbog razgradnjenjihovih sastojaka.
Ti su sastojci, ovisno o namirnicama, sljedeći:
Regulacija neugodnih plinova i Rafinoza stahioza:
u najvećoj količini nalazi se u mahunarkama (pogotovo u grahu).
U mahunarkama nalazimo i tvari koje u crijevima sprječavaju rad enzima za razgradnju škroba, stoga se škrob razgrađuje samo u debelom crijevu putem mikroba.
U manjoj količini šećer je prisutan i u kupusu, šparogi, brokuli i kelju.
U debelom crijevu proizvode se plinovi od namirnica s puno škroba (tijesto, pšenica, kukuruz, krumpir).
Unatoč velikoj količini škroba, riža ne proizvodi plinove.
Regulacija neugodnih plinova i Fruktoza:
sastavni je dio artičoke, kruške, luka, pšenice.
U sokovima se često koristi kao zaslađivač.
Regulacija neugodnih plinova i Sorbit:
sadržavaju ga breskva, šljiva, kruška i jabuka, ali se koristi i kao zaslađivač dijetne hrane i žvakaćih guma.
Tamno pivo i crno vino također su izraziti proizvođači plina.
Regulacija neugodnih plinova i Topiva vlakna:
sastavni dijelovi zobene krupice, graha, graška i mnogih vrsti voća.
Njihova probava obavlja se u debelom crijevu uz proizvodnju plinova.
U debelom crijevu probavu obavlja bakterijaska flora.
Postoje bakterije koje izravno proizvode plinove, koje tijekom “rada” ispuštaju ponajprije ugljični dioksid i vodik.
Dio tih plinova apsorbira se u krvotok, a iz tijela izlaze dahom.
Međutim, postoje i bakterije koje troše plin, koje uzimaju veliku količinu prvenstveno vodika, a zauzvrat vraćaju malo metana i sumpronoga plina.
Neotopiva vlakna prolaze kroz tijelo u nepromijenjenom obliku, uz proizvodnju nešto plina (nalaze se u ponekom povrću, pšeničnoj krupici).
Ako se odulji vrijeme prolaska jela kroz tijelo, uvijek dolazi do izražene proizvodnje plinova.
Međutim, velika količina plinova proizvodi se i ako zbog bolesti dolazi do pogoršanja apsorpcije hranjivih tvari iz tankog crijeva (npr. kod intolerancije na laktozu).
U tom slučaju laktaza (enzim) radi slabo, uopće ne razgrađuje ( ili razgrađuje sporo) mliječni šećer (laktozu), a posljedica je proizvodnja velike količine plina.
Za izraženu proizvodnju plinova u starijih osoba odgovorna je smanjena proizvodnja laktaze (još se više smanjuje tijekom starenja).
Dio plinova iz crijeva apsorbira se u krvotok.
Ugljični dioksid dobro difundira, mnogo prelazi u krv, ali slično se ponaša i kisik iz progutanog zraka.
Vodik se, međutim, slabo apsorbira.
Nekima je vlastita dnevna količina vjetrova premala, a nekima je prevelika.
U normalnim okolnostima pražnjenje plina uzrokuje povećani pritisak u trbuhu i istodobno opuštanje analnog mišića.
Kod nekih taj proces ne radi usuglašeno, ne dolazi do pravovremenog opuštanja, što dovodi do zastoja plinova.
Cijelu stvar pogoršava i to što često dolazi do zastoja stolice, stoga u debelom crijevu bakterije obrađuju zaostali sadržaj, obavljaju razgradnju, fermentaciju, te je proizvodnja plinovajoš izraženija i zato i tegobe rastu.
Kod dijela ljudi koji imaju problema s nadimanjem trbuha u pozadini doista stoji poveća proizvodnja plina.
Kod ostalih nije riječ samo o crijevnim plinovima.
Kod sindroma osjetljivih (iritabilnih) crijava povećana je njihova osjetljivost, bolesnici izraženije osjete nadražaje crijeva, ali im ni crijevni refleksi ne rade dobro.
Naravno, sadržaj crijeva – podrazumijevajući i plinove – ne prolazi po svojem putu onako kako bi trebalo i trbuh postaje zategnut.
Protiv povećane proizvodnje plinova možemo poduzeti više mjera.
Kao prvo treba isključiti nekoliko bolesti, kao što je celijakija, zatim intolerancija na laktozu, zarazu parazitima.
Ali postoje i druge mogućnosti.
Promjena načina života:
- jedimo manje porcije jela
- izbjegavajmo masna jela ili ona koja proizvode plinove – grah, kupus, koraba, cvjetača, brokula, luk, celer, rotkva, mliječni proizvodi s velikom količinom mliječnog šećera
- ishranu obogatimo namirnicama s manjom proizvodnjom plina – crveno meso, meso od peradi, ribe, jaja
- jedimo mirno, izbjegavajmo žvakaće gume, pušenje, velike količine gaziranih pića
- više se krećimo, pogotovo nakon velikih gozbi
- kod stresa učinkoviti su ekstrakti matične mliječi, te vučjih bobica
- smirimo trbušno – crijevni trakt čajem za smanjenje proizvodnje plinova (kamilica, đumbir). Dobro služi toj svrsi i kurkuma. Veoma učinkovito sredstvo trajnog smanjenja plinova jest postupak pročišćavanja želuca i crijeva, uklanjanja otrova, što postižemo sa aloe vera gelom, odnosno unošenjem prebiotika i probiotika. Ovaj postupak pomaže, osim rješavanju problema s plinovima i u drugim probavnim problemima, a usput jača i imunološki sustav.
Svidio vam se članak: “Regulacija neugodnih plinova” podjelite ga sa prijateljima?
ZADNJE OBJAVLJENI ČLANAK
Poklopljene kazaljke na satu! Znate li zašto ste baš sada pogledali na sat?
Poklopljene kazaljke na satu i njihovo značenje Poklopljene kazaljke na satu! Netko misli na mene! – Koliko ste samo puta [...]