Štitna žlijezda  utječe na jačanje mentalnih procesa te ubrzanje rada srca, disanja i probave.
Hormoni štitne žlijezde djeluju i na cjelokupni neuroendokrini sustav pa je njihov utjecaj na ponašanje i opće raspoloženje velik.
Stoga je normalna razina hormona štitne žlijezde (eutireoza) jedan od ključnih preduvjeta za normalno funkcioniranje organizma u cijelosti.”
Štitna žlijezda je neparan organ smješten s prednje strane vrata, uz grkljan i dušnik, s obje strane jer se sastoji od dva režnja koji su povezani s užim dijelom (istmus).
Vrlo je dobro prokrvljena.
Kao i druge žlijezde s unutarnjim izlučivanjem, svoje produkte koje nazivamo hormonima izlučuje u krv i preko njih djeluje na sva, pa i najudaljenija tkiva i organe u ljudskom organizmu.
Ne postoji gotovo ni jedno tkivo ili organ u našem tijelu koji nije pod utjecajem hormona štitnjače.


Štitna žlijezda u organizmu

Štitna žlijezda luči dva važna hormona prijeko potrebna za normalno funkcioniranje i razvoj ljudskog organizma: tiroksin (T4) i trijodtironin (T3).

Lučenje hormona štitnjače pod utjecajem je hormona hipofize TSH, koji osovinom hipotalamus-hipofiza-periferna žlijezda kontrolira rad štitnjače.

Za sintezu hormona štitnjače u organizmu potreban je jod koji se unosi raznovrsnom prehranom bogatom jodom.

Pokazalo se da je od presudne važnosti jodiranje kuhinjske soli, što je u Republici Hrvatskoj riješeno zakonom iz 1953. godine, a 1996. donesena je dopuna Zakona kojom je određeno da u soli mora biti 25 miligrama kalijeva jodida po kilogramu soli, što se smatra optimalnom količinom koja omogućuje normalan rad štitnjače.

Hormoni štitnjače u organizmu djeluju tako da povećavaju opću razinu metabolizma, tako da  će u slučaju viška hormona štitnjače razina tog metabolizma, tj. potrošnja, biti povećana.

Štitna žlijezda utječe na jačanje mentalnih procesa, ubrzanje rada srca, disanja i probave.

Hormoni štitne žlijezde djeluju i na cjelokupni neuroendokrini sustav pa je njihov utjecaj na ponašanje i opće raspoloženje velik.

Stoga je normalna razina hormona štitne žlijezde (eutireoza) jedan od ključnih preduvjeta za normalno funkcioniranje organizma u cijelosti.

Poremećaj lučenja hormona štitnjače može se očitovati kao višak ili manjak hormona.

U slučaju viška hormona (hipertireoza) dolazi do prejakog djelovanja na ciljna tkiva uz mnogobrojne smetnje kao što su nemir, razdražljivost, nesanica, pojačano znojenje, opadanje kose, lupanje srca, proljev i mršavljenje.

U slučaju manjka hormona štitnjače (hipotireoza) sva tkiva „pate od nedostatka energije”, što dovodi do trajnog umora, pospanosti, debljanja, nakupljanja tekućine u tijelu i poremećaja probave (zatvora).

U slučaju manjka hormona tijekom razvoja djeteta najviše trpi živčano tkivo, pa je hipotireoza jedan od najčešćih uzroka mentalne zaostalosti kod djece.

Na osnovi nabrojenih simptoma smatra se da hormonska aktivnost štitnjače ima veliku ulogu u očuvanju zdravlja  i kvaliteti svakodnevnog života.

Vrlo je važno prepoznati različite simptome i posumnjati na bolest štitnjače.

Važno je napomenuti da, suprotno ustaljenom mišljenju, poremećaj rada štitnjače ne mora uvijek biti povezan s vidljivim i očitim povećanjem štitnjače, isto kao što ni vidljivo povećana štitnjača ne mora biti povezana s njenim funkcionalnim poremećajem.

Guša je najčešća bolest štitnjače pri kojoj povećana štitnjača luči normalne količinu hormona pa je zbog toga bolest bez simptoma.

Tegobe nastaju kada je štitnjača vrlo povećana ili kada je uz umjereno povećanje najvećim dijelom smještena iza prsne kosti, pri čemu tegobe nastaju zbog pritiska na okolne strukture.

Potrebno je istaknuti da se čvorovi u štitnjači očekivano pojavljuju u određenom postotku te da to ne treba predstavljati ozbiljnu bolest.

U Hrvatskoj i drugim zemljama u kojima u hrani ima dovoljno joda, učestalost pojave čvorova u štitnjači je oko 5% (u zemljama u kojima je jodiranje soli insuficijentno, taj je postotak veći).

Učestalost zloćudnih tumora u čvorovima u štitnjači vrlo je mala.

Čvorovi u štitnjači mnogo češće predstavljaju dobroćudne izrasline koje ne zahtijevaju obavezno liječenje.

Osnovne pretrage koje će pokazati rad štitnjače moguće je obaviti u svim većim gradovima.

U te pretrage spada mjerenje količine  hormona štitnjače i TSH-a, ultrazvuk (UZV) štitnjače te po potrebi i citološka punkcija suspektne promjene u štitnjači.

Potrebno je napomenuti da osobitu vrijednost predstavlja citološka punkcija pod kontrolom ultrazvuka, jer omogućuje postavljanje dijagnoza i kod čvorova velikih samo dva ili tri milimetra.

Uz to, određene ultrazvučne karakteristike iskusnom specijalistu mogu pobuditi sumnju na ozbiljniju bolest i potrebu za daljnjom obradom.

To je osobito važno kod većeg broja čvorova u štitnjači koje nije moguće sve punktirati.

U određenim slučajevima potrebno je obradu proširiti  scintigrafijom koja pokazuje funkcionalno stanje štitnjače i  čvorova u štitnjači.

Karcinomi štitnjače predstavljaju najrjeđu bolest štitnjače, sporo rastu, a zbog bioloških karakteristika najvećeg broja tih tumora i razvijene kirurgije štitnjače koja se izvodi u specijaliziranim centrima, smrtnost je vrlo niska, kao i postoperativne komplikacije.

Kako na probleme sa štitnjačom djeluje bioenergija:

Bioenergija energetski stabilizira štitnjaču, što dovodi do zaustavlja i smanjivanja  promjena na njoj. Bioenergetski tretmani također uravnotežuju hormone.

Dodaci prehrani koji pomažu kod problema sa štitnjačom:

Multi maca , Aloa Vera Gel

Svidio vam se članak: Štitna žlijezda?

Podijelite ga s prijateljima!

ZADNJE OBJAVLJENI ČLANAK