Vegetarijanstvo je način prehrane koji blagotvorno djeluje

Vegetarijanstvo

Kao sistem prehrane vegetarijanstvo je poznato od davnina, na Istoku, prvenstveno u Indiji, gdje je bilo dio vjerske prakse tzv. ahimse (nenasilja).

Danas oko 30% Indijaca izbjegava meso i vegetarijanstvo im je glavni način prehrane.

U Europi ga je propagirao grčki filozof Pitagora u 6. st. pr. Krista; on i njegovi sljedbenici prakticirali su vegetarijansku dijetu iz nutricionističkih i etičkih razloga.

Iz Indije dolazi u Europu zahvaljujući Englezima koji su je kolonizirali.

Hinduisti vegetarijanstvo smatraju idealom. Oni vjeruju da hrana ima osobnost.

Meso predstavlja agresiju i mentalno stanje znano kao “rajas”, dok biljna prehrana ima kvalitetu “satva” i mentalno stanje mira.

Nanošenje boli, a osobito oduzimanje života nije etički čin i samim se time vegetarijanstvo nameće kao način razmišljanja.

Jednako se tako smatra da držanje životinja zatvorenima, a osobito moderan način proizvodnje koji ih uzgaja u velikom broju, nije human.

Treba napomenuti da se u modernom govedarstvu koriste velike količine antibiotika, hormona i drugih štetnih tvari kako bi se dovelo do povećanja prinosa, ne vodeći pritom računa o negativnim posljedicama koje se primjećuju na zdravlju ljudi.

Prednosti ove vrste prehrane mnogostruke su.

Nutricionisti tvrde da se vegetarijanskom prehranom smanjuje koncentracija masnoća u krvi, koje uzrokuju povišenje srčanog tlaka, kao i koncentracija vrlo štetnih slobodnih radikala.

Prema najnovijim istraživanjima, kod vegetarijanaca je niži postotak pojedinih vrsta tumora – npr. debelog crijeva, dojke i prostate.

Zahvaljujući niskim vrijednostima masnoća, ljudi koji su odabrali vegetarijanstvo kao oblik prehrane imaju prosječno nižu tjelesnu težinu, niži krvni tlak i rjeđe obolijevaju od dijabetesa tip 2.

Valja naglasiti da biljni proteini pokazuju manjak jedne ili više esencijalnih aminokiselina.

Tako npr. orašari sadrže nisku koncentraciju lizina, a mahunarke metionina.

Prehranu zato treba uravnotežiti produktima soje kao što su tofu, tempeh i natto te pšeničnim glutenom, sejtanom.

Primjer prednosti vegetarijanstva je i kratka životna dob Eskima, koji se hrane samo mesom kitova i riba, za razliku od dugovječnih

Tibetanaca koji se hrane laktovegetarijanski.

Najnovija istraživanja pokazuju da mediteranska prehrana, koja se bazira na maslinovom ulju, svježem voću i kuhanom povrću uz konzumaciju ribe, predstavlja jednu od najidealnijih.

U Europi su zabilježeni slučajevi kravljeg ludila, bolesti koja zahvaća goveda zbog prehranjivanja tzv. koštanim brašnom odnosno samljevenim kostima uginulih krava.

Prvi slučajevi zabilježeni su 80-tih godina, točnije 1986. u Engleskoj, kod ovaca, da bi se zatim proširila na krave.

To je otvorilo mogućnost trovanja i dovelo do razvoja oblika encefalitisa, goveđe spongiformne encefalopatije.

Goveđa spongiformna encefalopatija (GSE) neurodegenerativna je bolest krava koja se povezuje s Creutzfel Jakovovom bolešću kod ljudi koji su konzumirali kontaminirano meso.

Ptičja gripa!

Sljedeći je primjer ptičja gripa koja se javila na dalekom Istoku, 1997. u Hong Kongu.

Bolest u originalu napada perad i prenosi se na ljude u ruralnim kućanstvima zbog bliskog kontakta sa zaraženim životinjama.

Zahvaća djecu i kronične bolesnike izazivajući visoku temperaturu, kašalj i upalu pluća i ima izrazito visoku smrtnost.

Ptičja se gripa proširila na Zapad i krajem 2005. zabilježena je u Turskoj, iako se još uvijek vjeruje da virus nije mutirao i da nije došlo do direktnog prijenosa sa životinje na čovjeka.

Istraživanje objavljeno 15. prosinca 2016. godine u “British Medical Journalu” pokazuje odnose inteligencije u djetinjstvu i vegetarijanstvo u odrasloj dobi.

U obzir su se uzimali parametri kao što su stupanj obrazovanja i sociološko-ekonomski status, a analiza je pokazala kako je vegetarijanstvo bilo izbor pojedinaca koji su pokazali bolje rezultate na testu inteligencije u dobi od svojih 10 godina.

Vegetarijanci (vegetarijanstvo) su u ovoj studiji bili u prosjeku inteligentniji, obrazovaniji i bavili se zanimanjima koja su viša na socijalnoj ljestvici prihvaćenosti, ali se te sociološko-ekonomske prednosti nisu odrazile na njihova primanja.

Moguće je da etička promišljanja nisu odredila samo njihov izbor prehrane, već i izbor zanimanja.

U usporedbi s nevegetarijancima, vegetarijanci su rjeđe bili zaposleni u privatnom sektoru, a češće u humanitarnim i neprofitnim organizacijama, lokalnoj upravi i školstvu.

U današnje vrijeme postoje veliki izbori kuharica i načina pripreme vegetarijanske prehrane koji su dovedeni do samog savršenstva, pa tako vegetarijanstvo postaje pravo zadovoljstvo za konzumiranje .

Iako se danas u osnovne životne namirnice (pahuljice, kruh, tjesteninu) dodaju vitamini, vegetarijanstvo je još uvijek problem u adekvatnom unosu koji bi zadovoljio potrebe organizma.

Vitamin D prisutan je u ribi (tuna, skuša..), mlijeku i mliječnim proizvodima te jajima.

U našem se organizmu stvara u koži tijekom boravka na suncu.

Restriktivna vegetarijanska prehrana može dovesti do deficita ovog vitamina u organizmu.

Također treba obratiti pozornost na nedostatak vitamina B12, čiji nedostatak kroz duže vrijeme dovodi do ozbiljnih poremećaja u metabolizmu aminokiselina, što se odražava na živčanom sustavu, na sastavu krvi i na rastu i razvoju organizma.

Budući da se ovaj vitamin nalazi isključivo u namirnicama životinjskog podrijetla, vegetarijanci i ljudi kojima je vegetarijanstvo glavni način prehrane trebali bi ga uzimati u obliku dijetetskih pripravaka kao nadopunu prehrani.

Vitamin B9, poznatiji kao folna kiselina, sudjeluje u organizmu u stvaranju crvenih krvnih stanica, u sintezi DNK i RNK te je izuzetno važan za razvoj ploda od samog začeća.

Glavni su prirodni izvori ovog vitamina kvasac, repa, soja, špinat i riba.

Preporuka je osobama koje prelaze na vegetarijanstvo da to ne rade odjednom bez svojevrsne pripreme.

Postupno smanjenje unos mesa te povećavaju unos raznovrsne biljne hrane bogate željezom (voće, špinat, grah..) te vitaminima B skupine (kvasac, mlijeko, jaja, zeleno povrće, mahunarke, voće…).

Vegetarijanstvo, za i protiv:

“ZA”: mnoštvo znanstvenih istraživanja kontinuirano potvrđuje višestruke zdravstvene koristi vegetarijanstva.

Voće i povrće bogat su izvor antioksidansa i blagotvornih fitokemikalija, a biljna vlakna imaju zaštitnu ulogu u sprečavanju kardiovaskularnih bolesti i karcinoma.

Vegetarijanstvo sadrži manje zasićenih masti a više omega-6 masnih kiselina, što ima povoljno djelovanje na optimalnu razinu masnoća u krvi.

“PROTIV”: nedovoljna informiranost o ovom stilu prehrane i nepoznavanje sastava te pravilnog kombiniranja namirnica može prouzročiti nedostatak vitamina B12, vitamina D, željeza, kalcija i omega-3 esencijalnih masnih kiselina, što može dovesti do anemije, slabljenja vida, umora, povećanog rizika od osteoporoze i slabosti mišića.

Jedno njemačko istraživanje provedeno među veganima, koji izbjegavaju mlijeko, jaja i med, pokazalo je da takva isključiva prehrana može povećati rizik od srčanih bolesti.

Dokazi da je vegetarijanstvo prehrana koja blagotvorno djeluje postoje u velikom broju znanstvenih studija.

Ovakva je prehrana zdravstveno prihvatljiva i može osigurati sve potrebne nutrijente, ali samo ako je pravilno planirana.

Dobrobit: vegetarijanstvo na organizam djeluje na način da smanjuje sadržaj ukupnih masti.

Zasićene masne kiseline i kolesterol te povećava sadržaj prehrambenih vlakana (korisnih za regulaciju crijevnih funkcija i za održavanje prihvatljive razine glukoze i kolesterola u krvi).

Ovakav tip prehrane osigurava povećan unos voća i povrća, namirnica koje zbog visokog sadržaja antioksidansa imaju zaštitnu ulogu u borbi protiv razvoja nekih oblika tumora, krvožilnih bolesti i kod razvoja staračkih mrena na očima.

Iako se još uvijek može čuti da vegetarijanstvo  nije dobro  – čemu je uzrok najčešće neznanje i konzervativni stav pojedinca – ukoliko je dobro planirana i balansirana, vegetarijanska je prehrana u potpunosti prihvatljiva za svaku životnu dob odnosno stanje.