Preskoči na sadržaj
Arhiva članaka

Bazga i njezina ljekovita svojstva - ljekovito bilje

Sambucus nigra L.Porodica: kozlokrvine, Caprifoliaceae.Druga imena: prava bazga, obična bazga, zova.Ljekoviti dijelovi biljke: cvjetovi, u narodnoj medici..

bazga

Bazga

Bazga , Sambucus nigra L. Porodica: kozlokrvine, Caprifoliaceae. Druga imena: prava bazga, obična bazga, zova. Ljekoviti dijelovi biljke: cvjetovi, u narodnoj medicini ponekad listovi, plodovi i kora. Ljekarnički naziv: cvijet crne bazge - Sambuci flos, listovi crne bazge - Sambuci folium, kora crne bazge - Sambuci cortex, plod crne bazge - Sambuci fructus.
OPIS: Bazga je 3-7 m visoki, vrlo razgranjeni grm ili niže drvo. Ima svijetlosmeđu ili sivkastobijelu koru posutu brojnim plutastim bradavi­cama. Veći dio unutrašnjosti grančica zauzima vrlo mekana, bijela srčika. Grane su obrasle tamnozelenim neparno perastim listovima koji su raspoređeni nasuprotno, a njihove liske su jajaste, na vrhu sužene, sitnoga pilastog ruba. Intenzivno mirisni cvjetovi sitni su i blijedožuti skupljeni u velike plosnate paštitaste cvatove. U jesen sazrijevaju sjajne, crne ili tamnoljubi­časte bobice (sitne koštunice). Pročitajte: Bobice Bazge, prirodno riješenje za mnoge probleme!
VRIJEME CVATNJE: Od svibnja do lipnja.
NALAZIŠTA: Bazga je vrlo raširena biljka, uspijeva po šum­skim prosjecima, živicama, uz rubove putova i šuma. Često je nalazimo u blizini  naselja, uz ograde i seoska imanja, po vrtovi­ma.
VRIJEME I NAČIN SABIRANJA: Najčešće se upotrebljavaju cvatovi bazge koje sabiremo u punom cvatu. Suše se vezani u snopiće i obješeni na sjenovitu i zračnu mjestu. Zatim se odstrane sve cvjetne stapke, a cvjetovi se još naknadno posuše vrlo pažljivo i temeljito, jer se nepravilnom fermentacijom mogu uništiti sve ljekovite tvari. Koru ljuštimo s mladih grančica i brzo je sušimo u sjeni ili umjetnom toplinom, najviše do 40°C. Plodove beremo ujesen, kad su posve zreli, tj. crnoljubičaste ili crne boje.
LJEKOVITE TVARI: Posušeni cvjetovi sadrže ete­rična ulja, glikozide, koji pospješuju izlučiva­nje znoja, flavonoide, tanine i nešto sluzi. U kori su ustanovili prisutnost nekog glikozida iz kojega se oslobađa vodikov cijanid. Taj se gliko­zid nalazi i u nezrelim plodovima, dok zreli plodovi sadrže velike količine vitamina i mine­ralnih tvari.
LJEKOVITA SVOJSTVA I PRIMJENA: Najznačajnija je primjena čaja od cvjetova bazge u liječenju groznice jer pospješuje znojenje. Ljekovite tvari iz cvjetova bazge (također i iz lipova cvijeta) vrlo su djelotvorne, jačaju obrambeni mehanizam u tijelu, zbog toga je čaj od njih dobro preventivno sredstvo protiv prehlade i gripe. Zato je bazgov cvijet sastavni dio brojnih čajnih mješavina protiv prehlade. Ponekad se taj čaj primjenjuje i za olakšanje reumatičnih teškoća, iako je uspjeh takva liječenja vrlo skroman.
PRIPREMA ČAJA OD CVIJETA BAZGE: 2 pune čajne žličice suhih cvjetova bazge preli­jemo s 1/4 l vrele vode i pričekamo 10 minuta, da ljekovite tvari prijeđu u vodu. Za pospješi­vanje znojenja ispijemo 1/2 l vrlo vrućeg čaja. Ako pustimo cvjetove u vreloj vodi samo 5 minuta, takav čaj je dobro preventivno sred­stvo protiv prehlade, a piti ga moramo mlač­nog. Za olakšavanje reumatičnih teškoća po­trebno je tijekom 3 tjedna redovito piti taj čaj (3 puta dnevno po 1 šalicu).
PRIPREMA ČAJA OD LISTOVA ILI KORE BAZGE: 2 pune čajne žličice suhih listova ili kore dodamo u 1/4 l hladne vode, zakipimo i odmah procijedimo. Kao sredstvo protiv zadr­žavanja vode ili mokraće, protiv crijevnog zatvora ili protiv reumatičnih bolova, pije se dnevno približno 1/4 l toga čaja tijekom dana u manjim gutljajima.

BAZGA U NARODNOJ MEDICINI: Malo je takvih ljekovitih biljaka koje bi bile u narodnoj medi­cini tako omiljene kao što je to bazga. U brojnim se zemljama u narodu sačuvalo pra­staro vjerovanje da u bazgi prebivaju kućni duhovi koji štite domaće ognjište. Ta biljka karakteristična mirisa zbog toga vjerojatno tako često nesmetano raste uz seoske nastam­be, staje, kuće. Postoji i vjerovanje da bi sječom i uništavanjem bazge oko kuća navukli nesreću na cijelu obitelj. Neki arheološki nalazi ukazuju na to da se bazga koristila već u kamenom dobu, a kasnije se primjena bazge samo proši­rivala. Posebno su bili značajni plodovi bazge od kojih se priređivao sok koji se koristio kao sredstvo za čišćenje. Od zrelih plodova priređivali su i pekmez protiv kašlja i prehlade. Čajem od cvijeta bazge u narodnoj su medicini pospješivali znojenje, a preporučivali su ga i protiv zaraznih bolesti. Taj čaj slovi kao najbo­lje sredstvo za čišćenje krvi kod »nečiste« kože i neugodnog mirisa tijela. Bazgov cvijet, listovi i kora upotrebljavaju se i pri liječenju reuma­tičnih oboljenja i kostobolje. Uz primjenu bazge u narodnoj medicini provlači se i prazno­vjerje kao npr. da kao sredstvo za čišćenje treba upotrebljavati koru bazge koja se ljušti samo odozgo na dolje, jer u obrnutom smjeru kora izaziva povraćanje.
NUSPOJAVE: Umjereno korištenje propisanih količina ljekovitih pripravaka od bazge nema štetnih posljedica. Nešto veći oprez potreban je kod pripravaka od listova i kore jer ponekad previše nadražuju želudac i crijeva. Neznatno su otrovne i nezrele bobice, pa svježi sok od njih može prouzročiti želučane smetnje, povraćanje i proljev, ali prokuhan je vrlo dobar i koristan. Ne savjetujemo ni uzimanje svježih zrelih plodova bazge jer mogu prouzro­čiti jednake probavne smetnje, međutim pek­mez od njih nije štetan i vrlo je bogat vitami­nima i mineralnim tvarima.