Preskoči na sadržaj
Arhiva članaka

Divlja mrkva! Sve što trebate znati o mrkvi i njezinoj ljekovitosti!

Divlja mrkva je dvogodišnja ljekovita biljka! Prve godine nad zemljom razvijaju se samo listo­vi a njezina ljekovitost počinje s prvim

Divlja mrkva cvijet - wild carrot

Divlja Mrkva

Divlja Mrkva =  Daucus carota L. Domaća Mrkva = Daucus sativus, (Hoffm.) Roehl.
Porodica: štitarke, Apiaceae, (Umbelliferae).
Ljekoviti dijelovi biljke: korijen, u narodnoj medicini (rijetko) također i nadzemni dijelovi i plodovi.
Ljekarnički naziv: korijen divlje mrkve - Dauci carotae radix, divlja mrkva - Dauci carotae herba, plod divlje mrkve - Dauci carotae fruc­tus.

OPIS:

Divlja mrkva je dvogodišnja biljka, te se prve godine nad zemljom razvijaju samo listo­vi a u zemlji snažno odebljali bijeli korijen, koji kasnije, naročito tijekom druge godine, jako otvrdne. Stabljika se razvija u drugoj godini, uspravna je, visoka često i 1 m, sa stršećim dlakama, okrugla, izbrazdana i šuplja, a u čvorovima s izmjeničnim listovima. Oni su 2 do 3 puta perasto izrezani, pri dnu s rukav­cem. Štitasti cvat ima pri dnu narezane listove ovoja i sadrže brojne, sitne, bijele cvjetove, a u središtu jedan (sterilan) crnoljubičasti cvijet, koji primamljuje kukce. Nakon cvatnje, osi cvata povinu se prema gore te se oblikuje gnijezdu slična tvorevina koja štiti plodove u razvoju. Kako su štitarke međusobno dosta slične, kao važan znak raspoznavanja divlje mrkve upravo je taj tamni cvijet u središtu cvata, a plodovi se odlikuju s više nizova izrazitih bodlji.

VRIJEME CVATNJE: Od lip­nja do listopada.


NALAZIŠTA: Divlja mrkva česta je biljka, koja voli gnojna tla.

Nalazimo je prvenstveno na plodnim livadama, po napu­štenim poljima, uz poljske putove, a raste i kao okopavinski korov.

VRIJEME I NAČIN SABI­RANJA:

Biljku treba dobro poznavati da ne bi slučajno došlo do zamjene s nekom od otrovnih štitarki. U uzgoju je česta pitoma mrkva i od nje dobivene brojne sorte. Sve su vrlo zdrave i, također, ljekovite. Međutim, ako želimo upotrebljavati upravo divlju mrkvu, njezino ćemo korijenje iskapati u proljeće (ožujak) ili u kasnu jesen (u proljeće prije izbijanja stablji­ke, a ujesen nakon završetka vegetacije prve godine). Iz korijena se najčešće priređuje sok, a samo se izuzetno korijen i suši, na zraku, a prethodno se uzdužno razreže. Divlja Mrkva, nadzemni dio biljke beremo u vrijeme cvatnje, odrežemo je pedalj iznad zemlje, vežemo u snopiće i sušimo na zračnu mjestu. Štice s plodovima beremo malo prije nego su posve zreli, dok se još čvrsto drže cvjetnih stapki, a sušimo ih u sjeni i na zračnu mjestu. Nakon sušenja skidamo plodove.

LJEKOVITE TVARI DIVLJE MRKVE: Provitamin A, vitamini B i E, flavonoidi, eterično ulje i još neke drugi elementi.


LJEKOVITA SVOJSTVA I PRIMJENA:

divlja mrkva korjenSlužbena medi­cina upotrebljava mrkvu (prvenstveno pitomu) kod probavnih smetnji dojenčadi i kod pomanj­kanja vitamina A, često protiv glista, a pone­kad i kao diuretik (za izlučivanje vode). Koristi se sok od mrkve (najbolji je svježe priređen). Umjesto soka, jednako se uspješno koristi i svježe rezana mrkva. Također je vrlo zdrava i kuhana mrkva. O količini koju treba uzimati mišljenja se vrlo razilaze. R. F. Weiss preporučuje da se djeci koja imaju gliste, tije­kom l do 2 dana ne daje druga hrana osim mrkve i raznim načinima pripreme, količinski po želji, ribana ili sjeckana mrkva. Soka od mrkve daje se oko 1/2 l dnevno. Djeci s probavnim smetnjama dajemo u više navrata tijekom dana po jednu žlicu soka od divlje mrkve.

DIVLJA MRKVA U PRIRODNOJ MEDICINI:

Prirodna medicina je detaljno preuzela preporuke P. A. Matthiolusa iz 1563. U prirodnoj medicini divlja mrkva slovi kao ljekovitija od pitome. Matthiolus piše da je kuhana mrkva ukusna, da koristi želucu, pomaže izlučivanju mokraće, potiče tek i pro­bavu. Prah od suhog ploda pomiješan s vinom koristi probavi, uklanja kamence i bijelo pra­nje. Protiv kamenaca savjetuje se kuhana mr­kva, i to sve zajedno; korijen, listovi i plodovi. Poslije kuhanja voda se izlije u kadu i u nju posjedne bolesnik. Treba spomenuti da se kašom od pitome mrkve liječe čirevi i otvorene rane na goljenici. Pritom se koristi svježe mljevena mrkva izmiješana s medom. Uz sve to, mrkva slovi kao dobro sredstvo za jačanje imuniteta i umirenje.

PRIPREMA ČAJA OD MRKVE (KORIJENA, STABLJIKE S LISTOVIMA I PLODOVA):

2 čajne žličice suhih, nekih od navedenih dijelova mrkve ili izmiješanih, prelijemo 1/4 l kipuće vode i ostavimo 5 minuta. Čaj pijemo tijekom dana u gutljajima, 1/4 do 1/2 l dnevno.

NUSPOJAVE:

Mrkva je zdrava i nema štetnih posljedica čak i ako je jedemo na kilograme dnevno. Upravo u takvim slučajevima može doći do suviška provitamina A, pa s tim u vezi i nekih smetnji.