Preskoči na sadržaj
Arhiva članaka

Regulacija neugodnih plinova - kako ju ostvariti?

Regulacija neugodnih plinova probavnog trakta složen je proces koji obuhvaća njihovu proizvodnju, kretanje u crijevnom sustavu...

Regulacija neugodnih plinova
Regulacija neugodnih plinova probavnog trakta složen je proces koji obuhvaća njihovu proizvodnju, kretanje u crijevnom sustavu, ali i njihovu apsorpciju iz crijeva u krvotok. U normalnim okolnostima u tijelu zdrava čovjeka proizvodi se otprilike 500 ml crijevnih plinova, ali se u crijevnom sustavu kontinuirano nalazi oko 50-200 ml plina. Ljudi ispuštaju plinove prosječno 14-20 puta dnevno - što se kaže: ispuštaju vjetrove. To je normalan proces. Međutim, prekomjerna proizvodnja plinova nije neugodna samo zato što se trbuh napuhava, nego osoba dobiva epitet antisocijalne ako izlazak plinova iz tijela prate glasni i "mirisni" efekti. Količina plinova u crijevima ovisi u prvom redu o ravnoteži ulaska i izlaska plinova. Dio plinova iz organizma izlazi putem podrigivanja - pogotovo iz želuca - no ako "zakasni lift", tada izlazi preko anusa, što se latinski nazivaflatus. 99% komponenata tih plinova nemaju mirisa, ali krivci za neugodan miris su bjelančevine i pojedine masti koje stižu do debelog crijeva. Glavninu crijevnih plinova čine dušik, vodik, ugljični dioksid, kisik i metan. Vodik i metan su zapaljivi. Zaudaranje crijevnih plinova možemo "zahvaliti" bakterijama koje u debelom crijevu reduciraju sulfat. One proizvode činitelje crijevnih plinova koji izazivaju smrad: metantiol, vodikov sulfid, dimetil-sulfid, metil-indol. Trbuh uvijek sadržava plinove, odnosno zrak, u svodu želuca (fundusa). Dio plina stiže gutanjem pri ubrzanom jedenju, pijenju ili žvakanjem žvakaće gume, pušenjem i pijenjem gaziranih pića. Osobe pod stresom ili one koje pate od poremećaja ponašanja, mogu progutati previše zraka (aerofagija). Ugljični dioksid proizvodi se pri neutralizaciji želučanog soka u crijevima, a prilikom neutralizacije žuči nastaju i drugi plinovi. Polugotova ili ekspresna jela s pregršt dodataka sadržavaju brojne neprobavljive sastojke. Ali i kod normalne ishrane u tijelo ulaze neprobavljive tvari, koje flora debelog crijeva razgrađuje, fermentira, te se na taj način prozvode crijevi plinovi. I među zdravim namirnicama ima takvih iz kojih se nakon jedenja proizvodi velika količina plina zbog razgradnjenjihovih sastojaka.

Ti su sastojci, ovisno o namirnicama, sljedeći:


Regulacija neugodnih plinova i Rafinoza stahioza:
u najvećoj količini nalazi se u mahunarkama (pogotovo u grahu). U mahunarkama nalazimo i tvari koje u crijevima sprječavaju rad enzima za razgradnju škroba, stoga se škrob razgrađuje samo u debelom crijevu putem mikroba. U manjoj količini šećer je prisutan i u kupusu, šparogi, brokuli i kelju. U debelom crijevu proizvode se plinovi od namirnica s puno škroba (tijesto, pšenica, kukuruz, krumpir). Unatoč velikoj količini škroba, riža ne proizvodi plinove.
Regulacija neugodnih plinova i Fruktoza:
sastavni je dio artičoke, kruške, luka, pšenice. U sokovima se često koristi kao zaslađivač.
Regulacija neugodnih plinova i Sorbit:
sadržavaju ga breskva, šljiva, kruška i jabuka, ali se koristi i kao zaslađivač dijetne hrane i žvakaćih guma. Tamno pivo i crno vino također su izraziti proizvođači plina.
Regulacija neugodnih plinova i Topiva vlakna:
sastavni dijelovi zobene krupice, graha, graška i mnogih vrsti voća. Njihova probava obavlja se u debelom crijevu uz proizvodnju plinova. U debelom crijevu probavu obavlja bakterijaska flora. Postoje bakterije koje izravno proizvode plinove, koje tijekom "rada" ispuštaju ponajprije ugljični dioksid i vodik. Dio tih plinova apsorbira se u krvotok, a iz tijela izlaze dahom. Međutim, postoje i bakterije koje troše plin, koje uzimaju veliku količinu prvenstveno vodika, a zauzvrat vraćaju malo metana i sumpronoga plina.
Neotopiva vlakna prolaze kroz tijelo u nepromijenjenom obliku, uz proizvodnju nešto plina (nalaze se u ponekom povrću, pšeničnoj krupici). Ako se odulji vrijeme prolaska jela kroz tijelo, uvijek dolazi do izražene proizvodnje plinova. Međutim, velika količina plinova proizvodi se i ako zbog bolesti dolazi do pogoršanja apsorpcije hranjivih tvari iz tankog crijeva (npr. kod intolerancije na laktozu). U tom slučaju laktaza (enzim) radi slabo, uopće ne razgrađuje ( ili razgrađuje sporo) mliječni šećer (laktozu), a posljedica je proizvodnja velike količine plina. Za izraženu proizvodnju plinova u starijih osoba odgovorna je smanjena proizvodnja laktaze (još se više smanjuje tijekom starenja). Dio plinova iz crijeva apsorbira se u krvotok. Ugljični dioksid dobro difundira, mnogo prelazi u krv, ali slično se ponaša i kisik iz progutanog zraka. Vodik se, međutim, slabo apsorbira. Nekima je vlastita dnevna količina vjetrova premala, a nekima je prevelika. U normalnim okolnostima pražnjenje plina uzrokuje povećani pritisak u trbuhu i istodobno opuštanje analnog mišića. Kod nekih taj proces ne radi usuglašeno, ne dolazi do pravovremenog opuštanja, što dovodi do zastoja plinova. Cijelu stvar pogoršava i to što često dolazi do zastoja stolice, stoga u debelom crijevu bakterije obrađuju zaostali sadržaj, obavljaju razgradnju, fermentaciju, te je proizvodnja plinovajoš izraženija i zato i tegobe rastu. Kod dijela ljudi koji imaju problema s nadimanjem trbuha u pozadini doista stoji poveća proizvodnja plina. Kod ostalih nije riječ samo o crijevnim plinovima. Kod sindroma osjetljivih (iritabilnih) crijava povećana je njihova osjetljivost, bolesnici izraženije osjete nadražaje crijeva, ali im ni crijevni refleksi ne rade dobro. Naravno, sadržaj crijeva - podrazumijevajući i plinove - ne prolazi po svojem putu onako kako bi trebalo i trbuh postaje zategnut. Protiv povećane proizvodnje plinova možemo poduzeti više mjera. Kao prvo treba isključiti nekoliko bolesti, kao što je celijakija, zatim intolerancija na laktozu, zarazu parazitima. Ali postoje i druge mogućnosti. Promjena načina života:
  • jedimo manje porcije jela
  • izbjegavajmo masna jela ili ona koja proizvode plinove - grah, kupus, koraba, cvjetača, brokula, luk, celer, rotkva, mliječni proizvodi s velikom količinom mliječnog šećera
  • ishranu obogatimo namirnicama s manjom proizvodnjom plina - crveno meso, meso od peradi, ribe, jaja
  • jedimo mirno, izbjegavajmo žvakaće gume, pušenje, velike količine gaziranih pića
  • više se krećimo, pogotovo nakon velikih gozbi
  • kod stresa učinkoviti su ekstrakti matične mliječi, te vučjih bobica
  • smirimo trbušno - crijevni trakt čajem za smanjenje proizvodnje plinova (kamilica, đumbir). Dobro služi toj svrsi i kurkuma. Veoma učinkovito sredstvo trajnog smanjenja plinova jest postupak pročišćavanja želuca i crijeva, uklanjanja otrova, što postižemo sa aloe vera gelom, odnosno unošenjem prebiotika i probiotika. Ovaj postupak pomaže, osim rješavanju problema s plinovima i u drugim probavnim problemima, a usput jača i imunološki sustav.
 

Svidio vam se članak: "Regulacija neugodnih plinova" podjelite ga sa prijateljima?