Nezasićene masne kiseline – Njihova važnost u organizmu

Nezasićene masne kiseline

Svima je poznata činjenica da kardiovaskularne bolesti spadaju u najčešće uzroke smrti.

Poznati su i rizični faktori: loše prehrambene navike, prekomjerno konzumiranje masnih jela, visoka razina kolesterola i masti u krvi.

Provedena istraživanja skreću pozornost na to da su određene masti nužne za organizam, igraju ključnu ulogu u zaštiti od kardiovaskularnih bolesti, tumora, živčanih bolesti i dijabetesa.

Lipidi daju otprilike 30% energije organizma.

Skladištenje masti ekonomičnije je od skladištenja ugljikohidrata, jer se njihovom oksidacijom oslobađa mnogo više energije. 


Pogledajmo u čemu je važnost masti!

  • pričuvni izvor energije uskladišten u masne stanice
  • sastavni dio stanične stijenke i stanične membrane
  • reguliraju propusnu moć stanične stijenke
  • s bjelančevinama i ugljikohidratima sudjeluju u mnogobrojnim metaboličkim procesima
  • pojedini derivati imaju vitaminska i hormonska svojstva (vitamin D3, hormoni nadbubrežne žlijezde, steroidi)
  • drže u otopljenom stanju vitamine koji se otapaju u masti
  • sudjeluju u sintezi prostaglandina, na taj način reguliraju metabolizam
  • živčano tkivo sadrži ih u najvećoj količini, nužne su za njihovu izgradnju 

Grupiranje lipida:

  • zasićene masne kiseline (ne sadržavaju dvostruke veze)
  • nezasićene masne kiseline (oleinska kiselina sadrži jednu dvostruku vezu, linolna kiselina /LK/ dvije dvostruke veze, a linolenska kiselina /LNK/ tri)

Linolna i linolenska kiselina spadaju u esencijalne masne kiseline, pa organizam dolazi do njih isključivo putem biljaka.

Višestruko nezasićene masne kiseline organizam proizvodi od navedenih kiselina.

Najvažnija je od njih peterostruko nezasićena eikozapentaenska kiselina (EPA), te šesterostruko nezasićena dokozaheksaenska kiselina (DHA).

Proizvodnja tih višestruko nezasićenih masnih kiselina zahtijeva veliko ulaganje energije.

Organizmu je potrebno najmanje deset LNK-a da proizvede jednu EPA, stoga je mnogo ekonomičnije ako se navedene tvari unose hranom koja sadržava u velikoj količini EPA i DHA.


LNK se nalazi u: lanenim sjemenkama, lanenom ulju, uljanoj repici, biljkama sa zelenim lišćem (špinat, kiselica)


EPA i DHA se nalaze u: ribljem ulju, svježim algama, školjkama


Nezasićene masne kiseline dobile su svoj naziv po tome kod kojega se ugljikova atoma nalazi prvi dvostruki spoj u lancu, ako se računa od masti.

Prema tome razlikujemo nezasićene masne kiseline OMEGA-3, OMEGA-6 i OMEGA-9.

Esencijalne masne kiseline značajne su u prvom redu zbog njihovih derivata.

Linolna kiselina polazna je tvar grupe OMEGA-6, a linolenska kiselina pak grupe OMEGA-3.

Biološki utjecaj dviju esencijalnih masnih kiselina u organizmu je suprotan, bioaktivni derivati  na različit način utječu primjerice na tonus žila, a suprotan im je utjecaj i na zgrušavanje krvi ili upalne procese.

Valjana količina i omjer unosa dviju esencijalnih kiselina osigurava ravotežu, odgovarajući rad organizma, no u modernom načinu života ishrana sadržava prekomjernu količinu kiselina OMEGA-6, a veoma malo OMEGA-3.

Omjer im je 10:1, čak može biti i 25:1, dok bi idealan omjer, ako se gleda preventiva, bio 3:1, pri liječenju 1:1.

Istraživanje masnih kiselina Omega-3 započelo je otkrićem da su u grenlandskih Eskima, koji jedu mnogo morske ribe, gotovo nepoznate kardiovaskularne bolesti, toliko izražene u zapadnim civilizacijama.

Morska ulja u velikoj količini sadržavaju EPA i DHA, proizvedenih u morskim biljkama, algama.

Nakon što prođu morski hranidbeni lanac, ugrađuju se u ribe i morske sisavce.

Morske životinje imaju potrebe za velikom količinom masnih kiselina OMEGA-3, jer one ostaju u tekućem stanju i u hladnoj vodi, dok se nezasićene masne kiseline kristaliziraju i na taj način ne mogu sudjelovati u biološkim procesima.


UČINAK MASNIH KISELINA OMEGA-3 U KARDIOVASKULARNOM SUSTAVU

Sprječavaju nastanak krvnih ugrušaka.Tromboksan proizveden od OMEGA-6 ubrzava lijepljenje krvnih pločica (trombocita), na taj način uzrokuje trombozu. 

EPA sprječava prekomjernu proizvodnju tromboksana, regulira njegovu razinui, slično Aspirinu, ali bez nuspojava, sprječava nastanak ugrušaka.


Potpomažu opuštanje, širenje žila.

Kao protuteža tromboksanskom efektu skupljanja žila, poboljšavaju optok krvi.


Povećavaju elastičnost membrane crvenih krvnih stanica, na taj način one lakše prolaze kroz vijugave ili uže žile.


Smanjuju mogućnost nastanka aritmije,

smanjuju mogućnost električnog podražaja stanica. prema nekim ispitivanjima i za 45-60% smanjuje se rizik od zatajivanja srca.


Smanjuju ukupnu količinu kolesterola (20%) i triglicerida, podižu razinu HDL-a (“dobrog” kolesterola), na taj način sprječavaju ovapnjenje žila, među ostalima i srčanih.


Smanjuju visoki krvni tlak


Ublažuju upale žilnih stijenki, na taj način smanjuju rizik od ateroskleroze i tromboze.

za 40-60% smanjuju smrtnost kod osoba s rizičnim faktorima za kardiovaskularne bolesti


Štite srčane mišiće od utjecaja loše opskrbljenosti krvlju


UČINAK MASNIH KISELINA OMEGA-3 KOD TUMORSKIH BOLESTI

Prvu zaštitnu crtu organizma protiv tumorskih bolesti čini jak imunološki sustav, ali za to trebamo osigurati odgovarajuće hranjive tvari.

Narušavanje omjera OMEGA-3 i OMEGA-6 vodi do premećaja imunološkog sustava.

Dok masne kiseline OMEGA-6 ubrzavaju rast tumora, dotle ih masne kiseline OMEGA-3 usporavaju.


Japanski znanstvenici prvi su objavili da masne kiseline OMEGA-3:

  • zaustavljaju zloćudno razmnožavanje stanica
  • sprječavaju ili smanjuju  mogućnost nastanka metastaza
  • učinkovite su kod bolesne mršavosti
  • sprječavaju upalne procese prouzročene stresom
  • preobrazbom sastava membrane tumorskih stanica učinkovite su u prvom redu kod tumora jetre, gušterače, debelog crijeva, dojke, prostate, te kod leukemije

UČINAK MASNIH KISELINA OMEGA-3 KOD ŽIVČANIH I PSIHIČKIH BOLESTI

Za razvoj mozga i sustava vida nužno je već tijekom trudnoće unositi odgovarajuću količinu.

U nekim zemljama hrana za nedonoščad sadržava masne kiseline OMEGA-3.

Alkohol smanjuje njihovu količinu, stoga majke alkoholičarke često rađaju djecu s mentalnim poremećajima.


Kod depresije, u staničnoj membrani smanjuje se količina masnih kiselina OMEGA-3, stanice trpe oksidativna oštećenja, stoga proizvode manje serotonina.

A smanjena razina serotonina igra značajnu ulogu u nastanku depresije.

Uzimanjem masnih kiselina OMEGA-3 simptomi depresije nestaju ili se ublažavaju.

I kod postporođajne depresije također su postignuti dobri rezultati.


Dokazale su se učinkovitima i u liječenju glavobolje, migrene.


Uspješno se primjenjuju kod hiperaktivnosti, kroničnog poremećaja pažnje, izražene nadražljivosti, te disleksije. Potonja bolest češća je u mladih, jer su oni najveći konzumenti hrane bogate masnim kiselinama Omega-6.


UČINAK MASNIH KISELINA OMEGA-3 KOD KOŽNIH BOLESTI

  • suha koža
  • stalna naježenost nadlaktice
  • ekcem, dermatitis
  • psorijaza
  • napukli krajevi kose, a učinkovite su i kod opadanja kose

Kod šećerne bolesti smanjuje rezistentnost na inzulin, poboljšava moć podnošenja veće količine šećera u krvi.

Znatno ublažuje bolove i upale kod reumatskih bolesti, artritisa.

Kod bolesti imunološkog sustava moguće je postići znatno pobljšanje kod alergija, astme, te kod skupa autoimunih simptoma (upala debelog crijeva s čirom, bubrežne bolesti).

Ginekološke tegobe – kao što su predmenstruacijski sindrom, menstruacija s grčevima, valunzi. Tegobe u doba menopauze također se mogu ublažiti.

Vitamin E i selen pružaju zaštitu nezasićenim masnim kiselinama, oni sprječavaju oksidaciju masnih kiselina u staničnoj membrani.

Vitamini A i C također u znatnoj mjeri štite membrane.

Ovi antioksidacijski vitamini međusobno se potpomažu.

Da bismo osigurali omjer masnih kiselina OMEGA-6 i OMEGA-3, trebamo smanjiti u ishrani količinu ulja od kukuruza, suncokreta, kikirikija i sezama, zatim margarina i ekspresnih jela pečenih u ulju!

Po mogućnosti jedimo morsku ribu, no sve više znanstvenika skreće pozornost na otrovne tvari prisutne u ribljem mesu, stoga je mnogo sigurnije uzimati riblje ulje u obliku kvalitetnih dijetetskih komplemenata.

Uzimanje masnih kiselina OMEGA-9 je zdravo, jer se ne rastvaraju u OMEGA-6.

Najbolje je ekstra djevičansko maslinovo ulje, što čini temelj mediteranske ishrane.

Oni, koji redovito uzimaju nezasićene masne kiseline OMEGA-3, čak za 50-70% smanjuju rizik od srčanog infarkta, smrti zbog bolesti i zatajivanja srca.

Možda će vam se svidjeti